Konsolidirani dug države veći od propisanih Maastrichtskih pravila

U 2023. godini deficit konsolidirane opće države iznosio je -667 milijuna eura, odnosno 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2022. suficit iznosio 95 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U 2021. godini deficit je iznosio -1 489 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a, dok je u 2020. deficit bio jednak -3 670 milijuna eura ili 7,2 posto BDP-a.

Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. Maastrichtski dug) na kraju 2023. godine, prema istom izvješću, iznosio je 48 262 milijuna eura ili 61,8 posto BDP-a, što je porast od 1 915 milijuna eura ili 4,1 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2022., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje. Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva. Konsolidirani dug je u 2022. iznosio 46 347 milijuna eura, odnosno 68,5 posto BDP-a. U 2021. konsolidirani dug iznosio je 45 629 milijuna eura, odnosno 78,2 posto BDP-a, dok je u 2020. iznosio 43 882 milijuna eura, odnosno 86,5 posto BDP-a.

„Trend smanjivanja udjela Maastrichtskog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavlja se i u 2023. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 61,8 posto, što je pad od 6,7 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022., kada je iznosio 68,5 posto BDP-a“, navodi DZS.

Utjecaj na iznos deficita u 2023. godini, priopćeno je iz DZS-a, imao je proračunski saldo državnog proračuna, u iznosu od 729 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 288 milijuna eura.

„Nakon suficita koji je prisutan u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i neto socijalnih doprinosa. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se i u 2023. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima“, navodi DZS.

S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023., ocjenjuje DZS, dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2023. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 14 994 milijuna eura, što je porast od 15,8 posto u odnosu na 2022., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5 697 milijuna eura, što je za 15,6 posto više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2023. iznosili su 8 371 milijun eura, što je za 14,4 posto više nego u 2022. godine.

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC), napominje se u priopćenju.

Rast investicija i kamatnih rashoda

Ostvaren je rast investicija, koje su u 2023. iznosile 4 339 milijuna eura, što je za 59,6 posto više nego u 2022. godini. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2023. iznosili su 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1 294 milijuna eura, što je za 39,2 posto više nego u 2022. godini, kada su iznosili 930 milijuna eura, podaci su DZS-a.

„U usporedbi s Travanjskom notifikacijom 2024., deficit/suficit države za 2020., 2021., 2022. i 2023. je revidiran te je u 2020. deficit bio manji za 16,7 milijuna eura, u 2021. deficit je bio veći za 2,7 milijuna eura, u 2022. suficit je bio veći za 6,1 milijun eura, dok je u 2023. deficit bio veći za 139,0 milijuna eura. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja izvora podataka poreznih prihoda i mjera uvedenih zbog rasta cijena energenata, promjena bilježenja programa osiguranja izvoza i uključivanja novih jedinica u sektor opće države“, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Napominje se i da je u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije 2024., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključeno je deset javnih poduzeća koja su pala na testu tržišnosti.

U 2023. primarni suficit opće države iznosio je 627 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, što čini pogoršanje od 398 milijuna eura u odnosu na 2022. godine. Na postotne udjele svih agregata u BDP-u, u odnosu na Travanjsku notifikaciju utjecala je i promjena apsolutnih iznosa BDP-a zbog revizije.

Iz DZS-a napominju da se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države ne smije biti veći od 60 posto BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće).