Ako bi se udio zaposlenosti starijih osoba povećao za 10 postotnih bodova, to bi omogućilo da izdaci za mirovinski sustav na razini EU-a ostanu na istoj razini, dok bi se u Hrvatskoj dodatno smanjili, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), na konferenciji ‘Budućnost mirovina: Put prema većim primanjima u starosti’.
Na konferenciji se okupilo oko 200 stručnjaka iz područja mirovinskih fondova i osiguranja, priopćili su iz Hanfe. Prisutnima se na početku obratio ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić, a kasnije su uslijedile prezentacije predsjednice Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje Petre Hielkeme te voditelja Odjela za osiguranje i mirovinsko osiguranje u Upravi za financijske poslove i poduzetništvo OECD-a Pabla Antolina.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe istaknuo je kako će se očekivani životni vijek u trenutku umirovljenja povećati i za muškarce i za žene, za oko jednu godinu po desetljeću. Očekivanja su da će do 2070. muškarci u dobi od 65 godina živjeti u prosjeku još 23,5 godina, a žene 26,8
godina.
“Danas se svaki peti stariji stanovnik EU, ili njih više od 18,5 milijuna, suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti. Zbog ranijih nejednakosti mirovine žena su gotovo za 30 posto niže od mirovina muškaraca, što ih stavlja u još veći rizik od siromaštva”, kazala je Petra Hielkema, predsjednica EIOPA-e.
Navela je kako je potrebno povećati financijsku pismenost od što ranije dobi, ali i sudjelovanje poslodavaca u kreiranju dobrovoljnih mirovinskih programa te osigurati programe cjeloživotnog učenja za starije radnike koji bi im dali nove vještine.
Smatra da bi sve to trebalo pomoći u smanjivanju mirovinskog jaza što je ključno za dugoročnu financijsku stabilnost javnih financija.
Antolin je pak govorio o tome kako dosegnuti bolje mirovine. Pričao je o poticajima koji promiču što veće sudjelovanje i štednju od strane članova mirovinskih fondova te o poticanju konkurencije među ponuditeljima. Istaknuo je odgovarajuće, dugoročno održive strategije ulaganja i kvalitetnu komunikaciju prema javnosti te članovima.
Na konferenciji su održane i dvije panel-rasprave čije su teme bile ‘Kako zatvoriti generacijski gap između stvarnosti i očekivanja’ te ‘Unaprjeđenje postojećeg sustava – što možemo naučiti iz međunarodnog iskustva’.
Pročitajte još:
Prisutnima se obratila i dr. Seda Peksevim, osnivačice i direktorice tvrtke Pension Research&Consulting. Osvrnula se na razne poticaje i porezne olakšice kojima države nastoje potaknuti građane na dodatnu štednju za starost, te na pozitivne efekte financijskih aplikacija i blockchain tehnologija.
“Financijska industrija mora osigurati povoljne, prilagođene i kvalitetne financijske proizvode koji će zadovoljiti potrebe za dugoročnu štednju. Pod prilagođene mislim na one proizvode koji vode računa o preferenciji rizika, ali i primjerice dobi korisnika. Osim toga, to trebaju biti i proizvodi koji imaju dovoljno fleksibilnosti za eventualne ranije isplate u slučaju nepredviđenih životnih okolnosti ili potreba”, rekao je u završnom obraćanju zamjenik predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak i još jednom naglasio važnost privatne
mirovinske štednje.
