Koje začine izvozi Hrvatska?

Kulinarski užici ne bi bili to što jesu da nema začina, a njihova funkcija može biti važna i za čuvanje namirnica od kvarenja te kod proizvodnje ljekovitih pripravaka.

Stoga je tržište začina svakako zanimljiv segment globalne trgovine u kojoj Europska unija (EU) ima što pridonijeti iako se to ne može nažalost previše reći i za Hrvatsku čiji je izvoz začina podosta ispod razine najuspješnijih europskih zemalja.

U analizi tog tržišta, koju je napravio stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) Goran Buturac, vidljivo je da primat u svjetskoj proizvodnji i trgovini začinima i danas ima Azija kao što je to bio slučaj i u povijesti. Znamo da su Europljani u velikoj mjeri trgovali s istočnim kulturama u tom segmentu.

Iz Azije nam dolaze cimet, papar, muškatni oraščić, klinčić, đumbir i drugi začini, no sve se višu nameću i zemlje zapadne Zemljine polutke kao što su Brazil koji je prepoznatljiv po proizvodnji papra, Jamajka po đumbiru ili Salvador, Nikaragva i SAD po sezamu.

Ne iznenađuje da su među najvećim nacijama i najveći potrošači začina kao što su SAD, Kina i Indija.

Zanimljivo je primijetiti da globalna trgovina začinima raste vidljivo brže od ukupne svjetske trgovine u zadnjih dvadesetak godina. Godišnji rast ukupne svjetske trgovine je bio prosječnih pet posto, a kod začina brojka je bila 9,1 posto.

Razlozi su, kako navodi Buturac, rast svjetske populacije, sve veći zahtjevi potrošača za hranom raznovrsnih okusa te svijest o blagodatima začina za zdravlje.

Osim toga, trgovina začinima je otpornija na izvanjske šokove od dosta drugih vrsta roba. U prošloj godini godišnji rast u trgovini začinima je bio 7,5 posto, a globalna trgovina je rasla tek 0,8 posto.

Na vrhu po zastupljenosti u trgovini među začinima se nalaze papar, đumbir, šafran, kurkuma, majčina dušica, listovi lovora te kari (curry).

Udio papra roda ‘piper’ u globalnom izvozu začina je bio čak 41,3 posto, a ostali spomenuti začini su imali udio od 25,7 posto. Cimet je, recimo, imao udio od 5,6 posto, a vanilija 2,9 posto.

Na Aziju otpada 57 posto ukupne svjetske trgovine začinima, a vrijednost izvoza je 9,2 milijarde eura.

To je daleko više od europske vrijednosti izvoza od 2,1 milijarde eura.

Na trećem su mjestu dvije Amerike s brojkom od 1,6 milijardi eura, a onda slijedi Afrika s 800 milijuna eura. Doprinos Australije i Oceanije je vrlo mali od tek 44 milijuna eura.

U uvozu opet je na vrhu Azija s vrijednošću od 6,4 milijardi eura, a kod Europe je ta brojka 3,6 milijardi eura.

Dakle, pozitivnu bilancu imaju Azija te Afrika gdje je uvoz bio 600 milijuna eura. Kod Europe je deficit 1,5 milijardi eura.

Najveći proizvođač i izvoznik začina na svijetu je Indija, a nakon toga slijede Kina, Vijetnam, Indonezija i Španjolska.

Na Indiju je u 2024. otpalo 22,8 posto svjetskog izvoza, na Kinu 13,3 posto, kod Vijetnama je brojka 10,5 posto, kod Indonezije 6,8 posto te kod Španjolske 3,5 posto.

“Globalni trendovi potvrđuju rast potražnje za organski uzgojenim začinima te povećanje potrošnje kurkume zbog njezinih ljekovitih svojstava. Zbog rastućega trenda vegetarijanstva, potražnja za začinima koji zamjenjuju okus mesa je u kontinuiranom porastu”, navodi Buturac.

U EU se po izvozu začina osim Španjolska još ističu Njemačka i Nizozemska.

Dok je Indija najveći proizvođač začina, SAD je najveći svjetski potrošač, odnosno uvoznik. Na tu je zemlju otpalo 14,4 posto svjetskog uvoza začina. Kina je druga s udjelom od 6,5 posto.

Najbolje plasirana europska zemlja je Njemačka s brojkom od 4,6 posto globalnog uvoza.

EU je u zadnjih 20 godina učetverostručio trgovinu začinima, a primjetan je zadnjih godina rast trgovinskog manjka u tom segmentu. Taj dio Europe je u prošloj godini imao deficit u trgovini začinima od 970 milijuna eura.

Na Španjolsku, Nizozemsku, Njemačku i Francusku otpada gotovo tri četvrtine izvoza začina iz EU-a čija je vrijednost u 2024. bila dvije milijarde eura.

Od toga je 24 posto izvoza ostvarila Španjolska, 23,5 posto Nizozemska, 17,8 posto Njemačka i 7,9 posto Francuska.

No, na Njemačku i Francusku otpada više od polovice ukupnog defcita EU-a u trgovini začinima ili 504 milijuna eura.

Ako se pogleda izvoz začina iz zemalja EU-a po glavni stanovnika tada najveću vrijednost ostvaruje Nizozemska čiji je izvoz bio 26 eura po stanovniku.

Druga je Španjolska s 9,9 eura po stanovniku, pa Austrija s 9,7 eura i Estonija s 9,1 eura te Latvija sa 7,6 eura.

Zanimljivo je da su se manje europske ekonomije očito relativno bolje pozicionirale u toj niši u smislu konkurentnosti.

Hrvatska nažalost nije taj slučaj. Hrvatski izvoz začina u prošloj godini je bio tek 1,8 eura po stanovniku. Od nas su u tome gore Italija, Slovačka, Rumunjska, Grčka, Luksemburg i Portugal.

Tako Nizozemska izvozi 14,5 puta više začina po stanovniku od Hrvatske, a Španjolska 5,5 puta.

“Iako u Hrvatskoj ima relativno uspješnih proizvođača i izvoznika u ovoj proizvodnoj branši, njihov broj je veoma malen i nedostatan da bi polučio značajnije učinke na ukupna izvozna kretanja”, zaključuje Buturac.

Među začinima koje Hrvatska proizvodi je svakako začinska paprika koja je kao proizvod poznata s područja Baranje.

Inače, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godine u Hrvatskoj su se 174 tvrtke bavile uzgojem ljekovitog i začinskog bilja s prihodima od 12,4 milijuna eura. No, tek pedesetak njih je poslovalo s dobitkom.

U istoj godini EU je uvezao 339.800 tona začina iz zemalja izvan EU-a, a Kina je bila najveći dobavljač s 39 posto ukupnog uvoza. Najviše je uvezeno đumbira, i to 114.000 tona, a slijede paprika koje je uvezeno 110.600 tona te papar s 50.300 tona.