Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je porasla u srpnju 2025. godine na mjesečnoj razini za 2,6 posto, dok je na godišnjoj razini pala za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema agregatima glavne industrijske grupacije (GIG) 2009., u srpnju u odnosu na lipanj ove godine, proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 5,1 posto, kapitalnih proizvoda za 5,1 posto, energije za 4,4 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,3 posto. S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 12,7 posto.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je i na godišnjoj razini za 11,8 posto, a pad je zabilježen i kod energije za 10,2 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,3 posto.
Istodobno, proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 5,4 posto i kapitalnih za tri posto.
Prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) 2007., sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju 2025. u usporedbi s lipnjem 2025. porasla je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 9,8 posto te u prerađivačkoj industriji za 3,1 posto, naveli su iz DZS-a i dodali da je u rudarstvu i vađenju pala za 0,9 posto.
Na godišnjoj razini je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 11,1 posto, u prerađivačkoj industriji porasla je za jedan posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,2 posto.
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraju srpnja bile su veće su za 1,7 posto na mjesečnoj razini, dok su u usporedbi sa zalihama na kraju srpnja 2024. bile veće za 5,2 posto.
Statističari navode da je ukupan broj zaposlenih osoba u industriji bio manji na mjesečnoj razini za 0,4 posto, a na godišnjoj razini za 2,8 posto. Dodali su i da je ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do srpnja ove godine bila veća za 5,1 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
Uz podatke DZS-a, i Eurostat je objavio podatke o cijenama industrijskih proizvođača koje su u srpnju porasle na mjesečnoj razini za 0,4 posto u eurozoni i za 0,6 posto u Europskoj uniji. Na godišnjoj razini su porasle za 0,2 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.
Na mjesečnoj razini je u eurozoni zabilježen pad cijena samo kod intermedijarnih proizvoda, za 0,2 posto, dok je kod ostalih bilježen rast. Najveći rast bio je kod energije, za 1,5 posto, zatim su trajna potrošna dobra s rastom od 0,2 posto i kapitalna dobra s rastom od 0,1 posto, dok je cijena ostala stabilna za netrajna potrošna dobra. Stabilne su bile i cijene u ukupnoj industriji, isključujući energiju.
I u EU su cijene intermedijarnih proizvoda pale na mjesečnoj razini za 0,2 posto te su ostale stabilne kod netrajnih potrošnih dobara. Rast je zabilježen kod energije, za 2,3 posto, trajnih potrošnih dobara, za 0,2 posto, i kapitalnih dobara za 0,1 posto. Cijene u ukupnoj industriji, isključujući energiju, ostale su stabilne.
Među državama članicama je najveći mjesečni porasti cijena industrijskih proizvođača zabilježen u Rumunjskoj, 6,7 posto. Na drugom mjestu je Bugarska s rastom od 5,7 posto, a na trećem Slovačka s 2,8 posto. Najveći padovi zabilježeni su u Estoniji, za jedan posto, Latviji, za 0,7 posto, i Luksemburgu, za 0,4 posto. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 0,6 posto.
Na godišnjoj razini su u eurozoni cijene industrijskih proizvođača u srpnju 2025. pale kod energije i intermedijarnih proizvoda za 1,2 posto odnosno 0,3 posto. Najveći rast je zabilježen kod netrajnih potrošnih dobara i to za 1,9 posto, a slijede kapitalna dobra s rastom od 1,8 posto i trajna potrošna dobra s 1,7 posto. U EU su cijene također pale kod intermedijarnih proizvoda i energije, za 0,1 odnosno 1,1 posto. S druge strane, porasle su kod netrajnih potrošnih dobara i to za 2,2 posto, kapitalnih dobara za 1,7 posto i trajnih potrošnih dobara za 1,6 posto.
Cijene u ukupnoj industriji bez energije porasle su za jedan posto na godišnjoj razini i u EU i u eurozoni.
Najveći godišnji porast cijena industrijskih proizvođača zabilježen je u Bugarskoj, 10,7 posto. Slijede Danska s 4,5 posto i Rumunjska s 2,5 posto. Najveći padovi među članicama zabilježeni su u Estoniji, 6,1 posto, Luksemburgu, 4,5 posto, i Portugalu, 3,6 posto. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 1,3 posto.
S obzirom na mjesečni rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u srpnju i na rast cijena u industriji, zanimljivo je vidjeti kako posluju neki od najvećih domaćih industrijski proizvođača.
Končar već dugo bilježi najveći promet na Zagrebačkoj burzi. Ova poznata tvrtka lani je imala prihode u iznosu od 137,53 milijuna eura i dobit od 31,45 milijuna eura. U odnosu na 2023. godinu prihodi su bili veći za više od 105,30 milijuna eura, a dobit za 17,74 milijuna eura, prema podacima CompanyWalla.
Tvrtka posluje već više od 100 godina, a njena primarna područja djelovanja podrazumijevaju rješenja, proizvode i usluge iz segmenta proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, urbane mobilnosti i infrastrukture te digitalnih rješenja i platformi, kako su naveli na svojoj internetskoj stranici.
Još jedan od divova hrvatske industrije je svakako Đuro Đaković. Unutar grupacije posluju četiri tvrtke, a to su Đuro Đaković Grupa d.d. kao upravljačka tvrtka, Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., Đuro Đaković Strojna obrada d.o.o. i Đuro Đaković Energetika i infrastruktura d.o.o.
“Već više od jednog stoljeća, tvrtka Đuro Đaković predvodnik je inženjerske inovacije. Od skromnih početaka 1921. godine pa sve do danas, uz stoljetno iskustvo, izgradili smo nasljeđe izvrsnosti koje se proteže generacijama. Danas grupacija Đuro Đaković pronalazi odgovore i rješenja za moderne izazove kroz poslovna područja – obrana, transport, strojna obrada i energetika”, piše na njihovoj stranici.
Pročitajte još:
Naravno, bitno je spomenuti i Vetropack Stražu koja je u prošloj godini bilježila 213,59 milijuna eura prihoda te 37,08 milijuna eura dobiti. U 2023. godini prihodi su joj iznosili 211,76 milijuna eura, a dobit 33,36 milijuna eura, podaci su CompanyWalla.
“U Vetropacku ne spajamo samo kvarcni pijesak, kalciniranu sodu, kalcit, dolomit i feldšpat u zaista održiv ambalažni materijal. Kao jedan od vodećih europskih proizvođača staklene ambalaže, povezujemo međunarodnu kompetentnost, inovativnost i obiteljsko zajedništvo”, tvrde iz ove tvrtke.
