Koje se europske zemlje najviše oslanjaju na izvoz u SAD?

Nakon pobjede Donalda Trumpa i osvojenog novog mandata kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Europska unija razmatra svoje opcije za rješavanje potencijalnih carina od deset posto na svu robu iz EU koja se izvozi u SAD, što je glavni prijedlog iz Trumpove kampanje za reizbor 2024. godine.

Euronews Business analizirao je potencijalni utjecaj Trumpovih predloženih carina ističući vrijednost robe koju zemlje EU izvoze u SAD.

U 2023. godini, Njemačka je prednjačila s velikom razlikom, te je izvezla 157,7 milijardi eura robe u SAD prema Eurostatu. Slijede Italija i Irska, s izvozom u vrijednosti od 67,3 milijarde eura, odnosno 51,6 milijardi eura. Ove tri zemlje zajedno čine 55 posto izvoza Europske unije u SAD.

Francuska je izvezla 43,9 milijardi eura, Nizozemska 40,5 milijardi eura, Belgija 31,3 milijarde eura, a Španjolska 18,9 milijardi eura.

Analiza udjela SAD-a u izvozu izvan EU-a i udjela SAD-a u ukupnom izvozu robe za svaku zemlju EU-a ističe potencijalne rizike za svaku naciju, čak i za one s manjim ukupnim obujmom izvoza.”Extra-EU” se odnosi na transakcije sa svim zemljama izvan EU – drugim riječima, trgovinu s ostatkom svijeta, isključujući zemlje članice EU.

Godine 2023. Irska je imala najveći udio izvoza u SAD među zemljama EU, s 45,8 posto izvoza izvan EU, usmjerenim u SAD. To znači da je gotovo polovica irskog izvoza izvan EU bila namijenjena SAD-u.

Osim toga, sedam drugih zemalja EU imalo je udjele od 20 do 26 posto. One su Finsku, Austriju, Portugal, Italiju, Njemačku, Slovačku i Švedsku. Među četiri najveća gospodarstva EU, navodi Euronews, Španjolska je imala najniži udio izvoza u SAD u svom izvozu izvan EU-a od 13 posto, a slijedi je Francuska sa 16 posto.

Ovaj udio bio je manji od 1deset posto u sedam zemalja EU-a, i to Sloveniji, Cipru, Bugarskoj, Latviji, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.

Udio SAD-a u ukupnom robnom izvozu

Irska je daleko najovisnija zemlja EU o izvozu u SAD. Godine 2023. više od četvrtine (26,6 posto) cjelokupnog irskog robnog izvoza bilo je usmjereno u SAD, prema Eurostatu. To Irsku čini jasnim izuzetkom, naglašavajući značajnu ovisnost zemlje o američkom tržištu.

Slijede Finska, Italija i Njemačka s 11,1 posto, 10,7 odnosno 9,9 posto ukupnog robnog izvoza u SAD. Među četiri najveća gospodarstva EU, izvoz Francuske u SAD iznosio je 7,3, dok je španjolski izvoz iznosio 4,8 posto.

Među velikim europskim zemljama izvan EU-a, SAD ima značajan udio u izvozu robe UK-a. Prema ONS-u, SAD je činio 15,6 posto britanskog izvoza u 2023., u ukupnom iznosu od približno 74 milijarde eura.

SAD je također imao značajan udio u izvozu nordijskih zemalja. Osim Finske (11,1 posto), koja je zauzela drugo mjesto, Švedska (8,9 posto) i Danska (8,3 posto) zauzele su peto i šesto mjesto među zemljama EU po udjelu izvoza u SAD. Taj je udio također bio iznad pet posto u drugim zemljama EU, uključujući Austriju (7,1 posto), Portugal (6,8 posto) i Belgiju (6,3 posto).

Ukupno je udio SAD-a u izvozu premašio pet posto u deset zemalja EU. Stoga bi potencijalna carina od deset posto na svu robu iz EU koja se izvozi u SAD imala značajan utjecaj ne samo na Irsku, Njemačku i Italiju, već i na brojne druge zemlje.

Prihvaćajući potencijalne rizike, švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da se njegova zemlja priprema za različite scenarije i razvoj događaja.

“Jedan rizik je trgovinski rat između SAD-a i Kine, s višim carinama općenito, što bi moglo ozbiljno utjecati na švedske izvozne tvrtke”, rekao je, prema švedskim medijima uključujući Ttelu.

Kenneth Kraszewski, savjetnik u Borenius Attorneys, primijetio je u svom blogu da se finski izvoznici suočavaju s izazovnim krajolikom dok SAD razmatra uvođenje carina na europsku robu, prenosi Euronews. SAD je najveći trgovački partner Finske izvan EU-a, a “finske industrije – osobito one u industriji čelika, papira, strojeva i tehnologije – mogle bi naići na veće prepreke za ulazak na američko tržište”, napisao je Kraszewski.