Poljoprivredna i kohezijska politika Europske unije moraju se u novom višegodišnjem proračunu zadržati kao zasebni i snažni instrumenti, poručili su eurozastupnici na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu uoči predstavljanja Komisijinog prijedloga proračuna Unije idućeg tjedna.
Europski parlament (EP) je u srijedu raspravljao o svojim prioritetima u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) EU-a, a u četvrtak s povjerenikom za poljoprivredu i hranu Christophom Hansenom o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Eurozastupnici su poručili da kohezijska i poljoprivredna politika moraju ostati snažne i zasebne u dugoročnom proračunu EU odbacujući mogućnost njihovog objedinjavanja i, posebice, smanjenja sredstava za programe tih politika.
Većina zastupnika protivi se prijedlozima da se u novom višegodišnjem proračunu dosadašnji programi, uključujući one za koheziju i poljoprivredu, spoje u nacionalne omotnice gdje bi svaka članica sredstva raspoređivala sukladno svojim planovima i potrebama. U većim europskim regijama postoji bojazan da bi se time ograničio njihov utjecaj u korištenju EU fondova, dok se siromašnije članice pribojavaju da bi se ukidanjem posebnih stavki umanjila sredstva za kohezijske politike s obzirom na nova izdvajanja koja očekuju Uniju.
Raspravu o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027., povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen otvorio je porukom da “naše politike moraju držati korak sa svijetom koji se mijenja”. Hensen se u obraćanju nije izravno dotaknuo planova o spajanju fondova u novom proračunskom razdoblju no poručio je da sigurnost hrane ostaje prioritet ali se “ZPP mora modernizirati i bolje prilagoditi današnjim izazovima”.
„Vjerujem da novi financijski okvir predstavlja priliku za nadogradnju postojeće ZPP-a i jačanje našeg političkog odgovora kako bismo učinkovitije postigli ciljeve konkurentnosti, otpornosti, inovacija i održivosti“, zaključio je Hansen.
Većina zastupnika pozdravila je namjeru da se u idućem proračunskom razdoblju za poljoprivrednike pojednostave procedure pristupa europskim sredstvima, prenosi Hina, ali su i ponovili stav da programe poljoprivredne politike EU treba zadržati kao zaseban dio proračuna.
EU mora u idućem višegodišnjem proračunu povećati sredstva za poljoprivredu i smanjiti administrativno opterećenje. Želimo ZPP koji će se temeljiti više na poticajima nego na obvezama za poljoprivrednike, poručila je u raspravi HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak.
„Poljoprivreda nije trošak, nego strateška investicija u održivu budućnost Europe. Hrana, tlo i voda postaju geopolitika. Vrijeme je da se prema njima tako i odnosimo. S obzirom na brojne izazove s kojima se suočavaju, posebice mali i srednji poljoprivrednici, podržava stav Europske pučke stranke da ZPP nakon 2027. mora ostati snažno financiran, ali i postati fleksibilniji, pravedniji i zeleniji“, rekla je Glavak protiveći se ideji spajanja izdvajanja za poljoprivredu s drugim politikama u jedinstveni fond.
Hrvatski ministar poljoprivrede ranije David Vlajčić ranije izjavio da se sve države članice Europske unije da ne smije doći do ugrožavanja financiranja zajedničke poljoprivredne politike i postoje jamstva Europske komisije da do toga neće doći. Vlajčić je pozdravio i paket pojednostavljenja poljoprivrednih propisa koje je nedavno predložila Europska komisija.
Višegodišnji financijski okvir utvrđuje se za razdoblje od sedam godina i propisuje maksimalne gornje granice potrošnje za različita područja politike. Nakon što su osigurale suglasnost Europskog parlamenta, odnosno većine njegovih članova, vlade EU-a jednoglasno usvajaju uredbu o VFO-u. Trenutačni dugoročni proračun EU-a istječe 31. prosinca 2027.
Pročitajte još:
Europska komisija je ranije izišla s idejom da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. svaka zemlja članica napravi vlastiti nacionalni plan za trošenje europskih sredstava, u što bi bile uključene i kohezijske i poljoprivredne politike, dva područja na koje odlazi oko dvije trećine proračuna.
Riječ je o sličnom pristupu kakav je korišten za provedbu sredstava za oporavak od posljedica pandemije – svaka država dobije svoju financijsku omotnicu, a novac se isplaćuje nakon što se provedu predviđene reforme i ključne etape.
