U 2024. godini 56,4 posto mladih osoba u Europskoj uniji (EU) u dobi između 15 i 34 godine sa srednjom ili visokom razinom obrazovanja kazalo je da postoji visoka ili vrlo visoka povezanost između znanja koje su stekli tijekom obrazovanja i potrebama posla.
Kako navodi Eurostat, kod onih sa srednjim obrazovanjem to je slučaj kod 46,1 posto mladih ljudi, a kod onih s visokim stopa je 68,1 posto. Rezultat odražava procjenu samih mladih osoba.
Najveća usklađenost obrazovanja i zahtjeva posla zabilježena je u zdravstvenom sektoru i području socijalne politike gdje je čak 80,6 posto mladih ljudi s visokim obrazovanjem imalo posao u vrlo bliskoj vezi s onim naučenim tijekom obrazovanja.
Odmah iza je područje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, gdje je stopa 77 posto. Na trećem je mjestu obrazovanje sa 73,6 posto.
Suprotna je situacija kod mladih ljudi koji imaju visoku razinu obrazovanja u humanističkim znanostima i umjetnosti gdje je tek nešto više od polovice mladih do 34 godine, odnosno 52,2 posto, izjavilo kako postoji podudarnost posla i njihova obrazovanja.
Kod novinara i osoba s diplomom društvenih znanosti to je 59,1 posto, te u uslužnom sektoru 59,3 posto.
Latvija je zemlja u kojoj je najveći postotak mladih ljudi koji su ostvarili podudarnost između obrazovanja i posla kojim se bave ili zadnjeg posla kojega su imali, a stopa je 76,5 posto.
Druga je u tome Litva sa 76,1 posto, a onda slijedi Njemačka sa 75,2 posto.
Oprečna je situacija u Italiji gdje je 41,6 posto mladih ljudi ostvarilo takav sklad, a onda slijedi Slovačka sa 46,2 posto i Danska sa 47,1 posto.
U Hrvatskoj je brojka 59,4 posto što je nešto bolje od prosjeka EU-a.
Pritom je 24,5 posto mladih hrvatskih građana sa srednjim i visokim obrazovanjem izjavilo da im je podudarnost stečenog obrazovanja i posla umjerena ili niska, dok je njih 16,1 posto reklo da postoji potpuna nepodudarnost.
Pročitajte još:
U Sloveniji je bolja situacija jer 69,6 posto mladih kaže da im se podudara obrazovanje i ono čime se bave, a samo 9,6 posto navodi da ne postoji nikakva podudarnost.
Od Hrvatske je uspješnije devet zemalja, a to su, dakle, Latvija, Litva, Njemačka, Grčka, Slovenija, Luksemburg, Austrija, Mađarska i Malta.
