Kineske carine mogle bi otežati opskrbu važnim lijekovima

Kineski odgovor na nove američke carine mogao bi otežati opskrbu važnim lijekovima. Prije otprilike dva tjedna američki predsjednik Donald Trump najavio je dodatne carine od 34 posto na uvoz iz Kine, podigavši time namete na ukupno 54 posto. Kina je uzvratila carinama od 34 posto na uvoz iz SAD-a, a Washington je uzvratio još višim nametima.

Eskalacija američko-trgovinskog sukoba rezultirala je podizanjem kineskih nameta na američku robu na 125 posto i američkih na kineske proizvode na 145 posto.

Velike farmaceutske tvrtke, uključujući AstraZenecu, Sanofi, GSK i Eli Lilly, imaju najmanje jednu proizvodnu lokaciju u SAD-u za lijekove koje prodaju u Kini, pokazali su podaci kineske uprave za medicinske proizvode.

U pogonu u američkoj saveznoj državi Indiani AstraZeneca proizvodi lijek protiv raka durvalumab, a Eli Lilly tamo proizvodi lijek za dijabetes i mršavljenje tirzepatid.

Američka savezna država Sjeverna Karolina navedena je kao lokacija na kojoj AstraZeneca i Sanofi proizvode antitijela za prevenciju respiratornog sincicijskog virusa (RSV) nirsevimab. Tamo je smješten i pogon koji proizvodi GSK-ov lijek za HIV s djelatnim tvarima lamivudin/dolutegravir.

U podacima koji su analizirani nije navedeno koliki se udio lijekova proizvedenih u američkim tvornicama isporučuje Kini, prema Reutersu.

Glasnogovornik tvrtke Eli Lilly rekao je da još provjeravaju pojedinosti o utjecaju kineskih carina, ali nije htio dalje komentirati situaciju.

Stručnjaci upozoravaju da bi kineske carine na američke proizvode mogle dovesti do povećanja cijena ili ograničenja ponude nekih lijekova, prenosi Hina.

“Pacijenti i potrošači u Kini mogli bi osjetiti posljedice carina, ovisno o proizvodu, jer se proizvodnja lijekova ne može preseliti u kratkom roku”, kazao je voditelj za trgovinska pitanja u švicarskom farmaceutskom i biotehnološkom poslovnom udruženju Scienceindustries Erik Jandrasits.