Kina je najavila dodatne carine na uvoz američke robe po stopi od 34 posto kao uzvratnu mjeru na potez predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od ovoga tjedna o uvođenju recipročnih carina za veliki dio svijeta.
Očekivani potez Pekinga sada vodi svijet ka eskalaciji globalnog trgovinskog rata budući da se može očekivati kako će i druge pogođene nacije reagirati carinskim opterećenjem na američku robu.
Prema objavi kineskog ministarstva trgovine, dodatna će stopa stupiti na snagu 10. travnja i odnosit će se na sav uvoz iz SAD-a. Tamošnje ministarstvo financija također je reklo da američke carine na kineske proizvode nisu u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima.
Nova stopa koju je SAD nametnuo Kini nadovezuje se na raniju odluku o carinskoj stopi od 20 posto koja sada postaje kumulativna i Kinu pretvara u jednu od najpogođenijih država Trumpovom trgovinskom politikom.
Peking je ustvrdio da su američke carine “tipično jednostrano zastrašivanje” koje ozbiljno šteti legitimnim pravima i interesima Kine.
Sadašnji razvoj događanja stiže u vrlo osjetljiviom trenutku za kineskog čelnika Xi Jinpinga koji se naumio osloniti na izvoz kako bi tamošnja ekonomija uspjela prevladati probleme u sektoru nekretnina i deflaciju.
Kina je u petak također odlučila zabraniti izvoz sedam vrsta rijetkih zemnih metala u SAD i dodala nekolicinu američkih tehnoloških tvrtki na popis nepouzdanih partnera što znači da im kineski dobavljači ne mogu više prodavati dijelove.
Po riječima Andrewa Gilholma, eksperta za Kinu u konzultantskoj tvrtki Control Risks, Peking ne može u punoj mjeri uzvratiti na američke carine, a da pritom ne nanese i sebi štetu, zbog neravnoteže u trgovini između dvije zemlje i već postojećih carinskih stopa.
Inače, europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič bi se uskoro trebao ponovno sastati s američkim dužnosnicima oko pitanja carina koje su za EU uvedene po stopi od 20 posto.
Pročitajte još:
“EU će odgovoriti na miran i pomno razrađen način. Ne želimo prelamati stvari preko koljena, želimo dati šansu razgovorima kako bi se postigao dogovor od kojega bi imale koristi obje strane”, izjavio je na društvenim mrežama.
Unutar EU-a, očekivano, postoje različiti pogledi na to kako najbolje odgovoriti na Trumpove carine. Zemlje koje su opreznije što se tiče mogućih osvetničkih poteza su Irska, Italija, Poljska i skandinavske zemlje.