Nove kineske carine na američke poljoprivredne proizvode mogle bi preoblikovati globalne trgovinske tokove, potičući najvećeg svjetskog uvoznika poljoprivrednih proizvoda da nabavlja više mesa, mliječnih proizvoda i žitarica iz zemalja Južne Amerike, Europe i Pacifika.
Pošiljke u Kinu iz ključnih izvoznika, poput Brazila koji prednjači u izvozu soje, Australije kao najvećeg izvoznika pšenice i Europe kao glavnog dobavljača svinjetine, mogle bi naglo porasti dok se trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava zahuktava, smatraju industrijski stručnjaci i analitičari.
Kina je, piše Reuters, u utorak brzo uzvratila na nove američke carine, najavljujući povećanja uvoznih davanja od deset i 15 posto na američke poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 21 milijarde dolara.
Ta je zemlja najveće tržište za američki poljoprivredni izvoz te je lani kupila proizvode u vrijednosti od 29,25 milijardi dolara, zbog čega bi svaki pomak u trgovinskim tokovima mogao bi stvoriti prilike za konkurentske izvoznike.
Time bi se nastavio trend smanjenja kineske ovisnosti o američkoj poljoprivredi, započet tijekom trgovinskog rata u prvom mandatu predsjednika Donalda Trumpa.
Pošiljke mesa iz Europe i Južne Amerike u Kinu očekivano će porasti kao rezultat toga, rekli su analitičari.
Pročitajte još:
Iako je Kina prošle godine pokrenula antidampinške istrage u vezi s uvozom svinjetine i mliječnih proizvoda iz Europske unije, prodaja nije bila pogođena.
U utorak je Trump također uveo carine na robu iz Kanade i Meksika, što bi moglo naštetiti američkoj poljoprivrednoj industriji, čiji izvoz vrijedi 191 milijardu dolara.