U prvih devet mjeseci 2026. kroz mrežu Global Paymentsa u Hrvatskoj ostvareno je više od 3,22 milijarde eura kartične potrošnje, 2,3 posto više nego godinu ranije. Istodobno je vrijednost online transakcija porasla 10,7 posto, a Hrvatska s oko 40 platnih terminala na tisuću stanovnika blago premašuje europski prosjek.
Kartično plaćanje u Hrvatskoj nastavlja rasti, ali puno snažniju dinamiku bilježi online kupnja. Podaci Global Paymentsa za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je vrijednost kartične potrošnje u njihovoj mreži premašila 3,22 milijarde eura, što je 2,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Global Paymentsova mreža pritom obuhvaća oko 15 posto ukupne kartične potrošnje na prodajnim mjestima u Hrvatskoj, a prosječna vrijednost transakcije porasla je na 40,49 eura.
Najveće pojedinačno tržište ostaje Grad Zagreb, gdje je ostvareno više od 828 milijuna eura kartične potrošnje, odnosno približno četvrtina ukupnog iznosa u promatranim podacima. Potrošnja u Zagrebu porasla je 3,9 posto, dok je prosječna transakcija povećana s 37,80 na 40,38 eura.
Po ukupnoj vrijednosti kartičnih plaćanja iza Zagreba slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, ali najbrži rast dolazi iz kontinentalnog dijela zemlje. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vrijednost kartičnih plaćanja povećana je 12,7 posto, u Požeško-slavonskoj 12,2 posto, a u Virovitičko-podravskoj 9,3 posto.
Najviše se karticama trošilo u trgovinama raznovrsnom robom i hotelima, dok su parfumerije te drogerije i ljekarne među kategorijama s dvoznamenkastim rastom.
Online potrošnja raste 10,7 posto
Još veći pomak vidi se u internetskoj trgovini. Vrijednost e-commerce transakcija u prvih devet mjeseci dosegnula je gotovo 481 milijun eura, 10,7 posto više nego godinu ranije.
Broj online transakcija povećan je 7,1 posto, na 8,75 milijuna, dok je prosječna vrijednost jedne transakcije porasla na 54,94 eura. Time vrijednost online potrošnje raste gotovo pet puta brže od ukupne kartične potrošnje.
Najveću vrijednost online plaćanja ostvaruju turističke agencije i smještaj, uključujući hotele, motele i odmarališta. Posebno se izdvajaju telekomunikacijske usluge, gdje je vrijednost internetske potrošnje porasla više od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Takav rast pokazuje da se promjena potrošačkih navika više ne svodi samo na zamjenu gotovine karticom na blagajni. Sve veći dio potrošnje seli se prema kanalima u kojima fizički POS terminal uopće nije potreban.
Hrvatska ima više terminala od europskog prosjeka
Hrvatska istodobno ima relativno razvijenu infrastrukturu za klasična kartična plaćanja. Prema analizi europskog tržišta, u Hrvatskoj postoji oko 40 platnih terminala na tisuću stanovnika, dok europski prosjek iznosi 39.
Usporedba pokazuje velike razlike među europskim državama. Monaco ima čak 83 terminala na tisuću stanovnika, Grčka 71, Italija 44, a Njemačka samo 20. Hrvatska je tako približno u skupini s Irskom i Švicarskom te iznad brojnih većih europskih gospodarstava.
Broj fizičkih terminala ipak više nije jedino mjerilo digitalizacije plaćanja. Skandinavske zemlje, primjerice, imaju relativno manje klasičnih POS uređaja, ali znatno više koriste aplikacije, QR kodove, digitalne novčanike i plaćanje izravno putem pametnih telefona.
Sličan trend sve je vidljiviji i u Hrvatskoj. Kroz SoftPOS rješenja, koja omogućuju trgovcu da običan mobilni uređaj pretvori u terminal za beskontaktno plaćanje, u prvih devet mjeseci ove godine obrađeno je 11,21 milijun eura transakcija, 23 posto više nego godinu ranije.
Pročitajte još:
Na europskoj razini među digitalnim novčanicima prednjači Apple s udjelom od 62 posto, dok Google ima 34 posto.
Hrvatsko tržište plaćanja tako istodobno prolazi kroz dvije promjene. Kartice nastavljaju istiskivati gotovinu na fizičkim prodajnim mjestima, ali još se brže razvijaju kanali u kojima klasična kartica i POS uređaj postupno postaju gotovo nevidljivi korisniku.
Rast e-commercea, mobilnih novčanika i SoftPOS-a pokazuje da sljedeća faza digitalizacije plaćanja više neće ovisiti samo o tome koliko Hrvatska ima terminala, nego koliko jednostavno trgovci mogu prihvatiti digitalno plaćanje na bilo kojem uređaju i u bilo kojem prodajnom kanalu.
