U listopadu prošle godine donesen je Zakon o provjeri stranih ulaganja. Odnosi se to na investicije iz trećih zemalja, dakle onih izvan EU, no jasno je da je cilj donošenja ovakvog Zakona bio otežati ulazak kineskog kapitala u Europu. Hrvatska je donijela taj Zakon, jer, riječ je o implementaciji pravila koja su donesena na europskoj razini.
No, nakon donošenja Zakona, treba imenovati Povjerenstvo, kao i njegove članove, koji će se brinuti o provjeri stranih ulaganja. Uz to, treba formirati i Nacionalnu kontrolnu točku, koja će koordinirati rad s europskim tijelima zaduženim za provjeru.
Iako proces ide svojim tijekom, kako se to službeno kaže, gospodarstvo nije moguće zaustaviti na nekoliko mjeseci kako bi se pričekala uspostava sustava. Zato su odredbe Zakona, umjesto velikih ulagača, na svojim plećima već osjetili oni najmanji.
Na društvenim se mrežama nedavno na odredbe Zakona o provjeri stranih ulaganja požalio jedan poduzetnik iz Sjeverne Makedonije. Nije riječ o mega ulaganju, za koje trebaju mjeseci ili godine kako bi se realiziralo. Mali poduzetnik namjeravao je svu svoju ušteđevinu uložiti u manji lokal u centru Zagreba, no iako je sve spremno za početak, sada čeka upis u Sudski registar.
Jer, za one koji nemaju dokumente jedne od zemalja EU, spomenuti Zakon predviđa postupak provjere. Tako će primjerice proces provjere trebati proći ulagač iz Ukrajine, ali ne i na Ukrajinac sa službenom poljskom putovnicom. Nije još jasno kako će pritom proći ulagači sa švicarskom putovnicom, no jasno je da investitori iz regije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova ili Crne Gore, kao i oni iz Turske, moraju čekati “zeleno svjetlo”, prije službenog početka rada. Ne zna se još ni kako će se gledati na investitore koji imaju dvojna državljanstva. Za postupak provjere nadležno je Povjerenstvo.
Naime, zahtjev za odobrenje stranog ulaganja morat će se podnijeti prije upisa u Sudski registar, prije sklapanja koncesijskih ili srodnih ugovora te prije stjecanja dionica ili udjela.
Uz to, Zakonom se predviđa i mogućnost provjere stranih ulaganja koja su realizirana prije stupanja Zakona na snagu, pri čemu je ključni kriterij procjena rizika za nacionalnu sigurnost i javni poredak.
Glavni kriterij bit će procjena utjecaja na nacionalnu sigurnost i javni poredak, neovisno kada su se ona dogodila.
Pročitajte još:
Procjenjuje se da će strana ulaganja u Hrvatsku u 2025. godini biti na razini prošlogodišnjih, nešto veća od četiri milijarde eura. No većina investicija dolazi iz EU zemalja (Nizozemska, Austrija, Njemačka, Italija), a udio “trećih zemalja” relativno mali i kreće se oko 10 do 20 posto, što je približno slično svake godine.
Dok se čeka potpuna uspostava sustava kontrole stranih investicija, malom poduzetniku iz Sjeverne Makedonije ruke su vezane. Da se na ovaj korak odlučio prije, ne bi trebao čekati upis u Sudski registar. Ovako, ne preostaje mu drugo nego uzdati se u to da će Europa “pogurati” postupak uspostave kontrole biti što je moguće prije.
