Kako do kredita s niskim primanjima?

Cilj monetarnih i fiskalnih politika svake države jeste potaknuti investicije i potrošnju, a jedan od glavnih alata za postizanje ovog cilja su krediti, koji su nezaobilazan proizvod u ostvarenju različitih potreba poduzeća i građana.

Tome svjedoče i analize Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojima je razvidno da su krediti kućanstvima iznosili su 22,3 milijarde eura, poduzećima 14,6 milijardi eura, a općoj državi 6,3 milijarde eura.

Stambeni krediti kućanstava na kraju ožujka iznosili su 11,1 milijardi eura, a gotovinski nenamjenski krediti 8,3 milijardi eura. U proteklih godinu dana krediti kućanstvima porasli su po stopi od 10,9 posto pri čemu je najznačajniji rast gotovinskih nenamjenskih kredita po stopi od 12,9 posto.

„Od toga su tijekom prvog tromjesečja 2024. stambeni krediti porasli za 200 milijuna eura (ili 1,7 posto), a gotovinski nenamjenski krediti za 300 milijuna eura (ili 3,9 posto), dok su svi ostali krediti kućanstvima porasli za 100 milijuna eura (ili 1,8 posto). Na godišnjoj razini, krediti kućanstvima ubrzali su rast s 9,5 posto na kraju prosinca 2023. na 10,9 posto na kraju ožujka 2024., što je uzrokovano povećanjem godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 11,1 posto na 12,9 posto, stambenih kredita s 9,9 posto na 10,8 posto i ostalih kredita s 4,1 posto na 5,5 posto. Ovakav je rast gotovinskih nenamjenskih kredita zadnji put zabilježen na kraju veljače 2019. godine“, priopćio je HNB.

I upravo činjenica da je rast gotovinskih nenamjenskih kredita postao najzanimljiviji našim građanima, potvrđuje da ih većina, zbog nižih primanja, ne može doći do drugih vrsta kredita – osim nenamjenskih.

Prema važećim zakonskim odredbama, građani Hrvatske mogu se zadužiti do četvrtine svojih primanja, pojasnili su za Financije.hr iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

„U cilju sprječavanja prekomjernog zaduživanja, Ovršnim zakonom je određen minimalni iznos redovnih primanja koji klijentu mora ostati nakon svih zaduženja, a pritom uzimajući u obzir prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Prosječnu neto plaću objavljuje Državni zavod za statistiku za razdoblje siječanj-kolovoz tekuće godine, i objavljuje je u Narodnim novinama najkasnije do 31. prosinca te godine, te se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini. Prosječna neto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2023. godine, koja se primjenjuje u 2024. godini, je 1.131,00 eura. Klijentima, koji imaju plaću ispod prosječne u skladu s Ovršnim zakonom, na raspolaganju treba ostati minimalno tri četvrtine iznosa redovnih primanja. Također, ¼ iznosa redovnih primanja nakon zaduženja, ne smije biti viša od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Klijentima koji imaju plaću jednaku ili iznad prosječne minimalan iznos redovnih primanja koji mora ostati nakon svih zaduženja je dvije trećine prosječne plaće u RH“, pojašnjeno je iz HUB-a.

Ako su primanja građana manja od prosječne neto plaće, takozvana osnovica za život je tri četvrtine plaće, uz uvjet da to ne prelazi dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što iznosi 754 eura.

Primjerice, ako imate mjesečna primanja od 800 ili 900 eura, do stambenog kredita teško ćete doći. U tom slučaju, maksimalni mogući mjesečni anuitet koji s tom plaćom možete očekivati da bude odobren, iznosi od 200 do 350 eura. Ako su vaša primanja oko 1.200 eura, mogući anuitet iznosi od 450 do 750 eura, u zavisnosti od banke i ostalih čimbenika, kao što su sudužnici i drugi instrumenti osiguranja kredita.

Banke također provjeravaju i vašu kreditnu povijest, odnosno prethodna zaduženja, status zaposlenja, bračni status, uzdržavane osobe, potencijalna dugovanja sudužnika ali i kreditni bonitet tvrtke za koju radite, ukazuju na službenoj stranici tvrtke za kreditno posredovanje Progreso grupe.

Na odobrenje kredita mogu utjecati i prekoračenja po računu, kreditne kartice, obveze za leasing i slično, ali i opća pitanja o stupnju obrazovanja ili postojećoj imovini. Status zaposlenja također može biti eliminacijski faktor, no i tu se pojedine banke odlučuju na iznimke, uz drugačije uvjete.

Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja – razlog odlaska?

Hrvatska u narednih dvadeset godina će izgubiti, prema projekcijama UN-a, oko 400 tisuća radno sposobnog stanovništva kojeg će trebati nadomjestiti. Djelomično će ovaj nedostatak popuniti studenti, učenici, umirovljenici i žene, uz strane radnike, kojih je već u prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatsku došlo 72.872, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). 50.236 radnih dozvola od ovog broja, izdano je za novo zapošljavanje, dok je 17.736 za produljenje postojećih dozvola. Sezonskih radnika je 4.900.

Tijekom 2023. godine, prema podacima MUP-a RH, ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga, najviše građevinskom sektoru – skoro 69 tisuća. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 112.981 dozvola, za produljenje 40.660 dozvola, te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882).

Na pitanje Financija.hr, da li bi problemima našeg tržišta rada pogodovala izmjena Ovršnog zakona, koja bi i građanima s nižim primanjima omogućila lakše kreditne uvjete, a time i ostanak u Hrvatskoj, guverner HNB-a, Boris Vujčić, ističe da se o ovom dosta razgovaralo kada se uvodio ovaj limit, koji se smatra elementom zaštite potrošača.

„Ovaj limit je neki minimum koji mora ostati građanima, ali s druge strane, on isključuje s tržišta dio ljudi za dizanje kredita koji imaju niže plaće i to je uvijek nekakva odluka koja treba balansirati i jedno i drugo – i zaštitu potrošača i uključenost u kreditno tržište onih koji imaju niže dohotke. Ja bih rekao da je prije rješenje rast plaća, kojeg smo vidjeli sada, koji povećava broj ljudi koji ulaze na tržište kredita i postaju kreditno sposobni“, rekao je Vujčić.

A dok se to ne desi, brojni prodavači, policajci, vatrogasci, novinari, učitelji, medicinske sestre, konobari, administrativni radnici pravosudnih institucija i brojne druge branše, bez obzira na stupanj obrazovanja, bit će sretni ako mogu doći i do nenamjenskog gotovinskog kredita.