Izmjene Zakona o poticanju ulaganja u javnom savjetovanju do 19. srpnja

Pixabay.com
Novac, Foto: Pixabay.com

Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, koje su u javnom savjetovanju, povećali bi se pragovi za prijavu za regionalne i potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju, povećao iznos potpore za ulaganja viša od 50 milijuna eura, a uvela bi se i nova mjera potpore za aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo.

Predložene izmjene Zakona u javnom su savjetovanju idućih mjesec dana, do 19. srpnja, a povezane su s usklađivanjem s europskom regulativom, ali i s promjenama u Zakonu u turizmu koji je u sebe inkorporirao neke sektorski prilagođene mjere potpora.

Uvedena je i nova mjera – aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo u okviru potpora za aktivnosti visoke dodane vrijednosti u obliku povećanja bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za 50 posto.

Samom se zakonskom odredbom kao aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo navode – proizvodnja baterija, solarnih ploča, vjetroturbina, dizalica topline, elektrolizatora i opreme za hvatanje, skladištenje i upotrebu ugljika.

Te su aktivnosti uključene u aktivnosti visoke dodane vrijednosti, prenosi Hina, koje uz to podrazumijevaju i aktivnosti kreativnih usluga odnosno aktivnosti u području arhitekture, dizajna, medijske komunikacije, promidžbe i drugih aktivnosti kreativne industrije te aktivnosti usluga industrijskog inženjeringa, usmjerene na modeliranje, dizajn, restrukturiranje i optimizaciju proizvodno-prerađivačkih poslovnih procesa.

Zakonske izmjene predviđaju i povećanje pragova za prijavu za regionalne i potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju.

Tako se prag za potpore za usavršavanje diže s dva na tri milijuna eura, a za regionalne potpore sa 100 na 110 milijuna eura. U skladu s povećanim pragovima za regionalne potpore, za velike bi se projekte ulaganja odnosno ulaganja viša od 50 milijuna eura povećao prilagođeni iznos potpore.

Zakonske izmjene predviđaju i sniženje pragova regionalne nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratnih potpora za otvaranje novih radnih mjesta i potpora za kapitalne troškove projekta ulaganja.

Tako bi se za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje je registrirana stopa nezaposlenosti do pet posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku važećim na datum početka ulaganja, odobrila bespovratna novčana potpora u visini do deset posto prihvatljivih troškova, a u maksimalnom iznosu od pet tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu.

Pixabay.com
Izmjene zakona o poticanju ulaganja – brojne nove odredbe, Foto: Pixabay.com

Za projekte ulaganja u županijama s registriranom stopom nezaposlenosti od pet do deset posto potpora bi iznosila do 20 posto prihvatljivih troškova, a maksimalno deset tisuća eura, dok bi za otvaranje novih radnih mjesta u županijama sa stopom nezaposlenosti višom od deset posto potpora iznosila do 30 posto prihvatljivih troškova, a najviše 15 tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu.

Također bi se propisali i sniženi pragovi registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja i povećao maksimalni iznos potpore. Tako bi se postojeći prag registrirane nezaposlenosti viši od 15 posto za maksimalnu visinu potpore od 20 posto prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu, odnosno maksimalni iznos do dva milijuna eura, predloženim izmjenama spustio na stopu nezaposlenosti višu od deset posto, dok bi se postojeći prag od deset do 15 posto registrirane stope nezaposlenosti za maksimalnu potporu od deset posto prihvatljivih troškova odnosno za maksimalni iznos do milijun eura, spustio na stopu nezaposlenosti od pet do deset posto, uz sniženje potrebnog broja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za male i srednje poduzetnike s 50 na 30.

Izmjenama se definira i izračun porezne osnovice za primjenu umanjenja stope poreza na dobit na način propisan posebnim propisom o oporezivanju dobiti samo na prihod ostvaren od poslovnih aktivnosti koje se provode kao dio  projekta ulaganja pri čemu se isključuje prihode od kapitala, najma, kamate i autorskih naknada.

Predlaže se i izmjena kod prethodne obveza objave na internetskim stranicama o državnim potporama – do sada je to bila obveza za potporu koja premašuju 500 tisuća eura, dok bi se sada propisala za dodjelu svake pojedinačne potpore koja premašuje 100 tisuća eura.

Također se detaljnije definira poticanje unapređenje ulagačkog okruženja, a što bi podrazumijevalo uključenja regionalnih koordinatora pri pružanju aktivne podrške ulagačima.

Ministarstvo gospodarstva planira da se izmjene Zakona o poticanju ulaganja donesu po hitnom postupku, a sredstva za njegovo provođenje u trogodišnjem razdoblju procjenjuje na gotovo 14 milijuna eura. Potrebna sredstva osigurana su u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva RH, uz planirani iznos za ovu godinu od 4,2 milijuna eura, za iduću godinu 4,6 milijuna eura, a za 2026. na nešto više od pet milijuna eura.

Freepik.com
Novac, ilustracija Foto: Freepik.com/wirestock

Dosadašnji podaci o ulaganjima

Od listopada 2012. do kraja 2023. godine zaprimljeno je ukupno 1.968 prijava projekata ulaganja za korištenje regionalnih potpora za ulaganje malih i srednjih poduzetnika (MSP) i velikih poduzetnika, od čega se 400 prijava odnosilo na velike, a 1.568 prijava na projekte MSP.

Do danas je od zahtjeva odustalo 256 poduzetnika, dok je 81 prijava odbijena.

Planirana visina ulaganja 1.631 prijavljenog projekta (odobreni i projekti u obradi) iznosi oko 10,6 milijardi eura, uz planirano otvaranje 42.869 novih radnih mjesta.

Projekti ulaganja ponajprije se odnose na metaloprerađivačku industriju (14,4 posto), turizam (13,5 posto), ICT (12,1 posto), drvno-prerađivačku industriju (10,4 posto), proizvodnju strojeva i opreme (8,3 posto), prehrambeno-procesnu industriju (5,7 posto), proizvodnju proizvoda od gume i plastike (5,1 posto) i proizvoda za građevinarstvo (4,6 posto), itd.

Po županijama, najviše projekata realizira se u Gradu Zagrebu (22,5 posto), a potom u Zagrebačkoj (11,6 posto), Splitsko-dalmatinskoj (9,1 posto), Varaždinskoj (6,9 posto), Istarskoj (5,7 posto), Međimurskoj (5,4 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (5,3 posto).

Potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje do sada je dobilo 905 poduzetnika (876 trgovačka društva i 29 obrta, odnosno 417 malih, 269 srednjih i 219 velikih  poduzetnika). Od tog ih je 27 odustalo od projekta ulaganja, dva su poduzetnika iskoristila cijeli maksimalni intenzitet potpore iz drugih izvora, dok je 18 poduzetnika izgubilo status korisnika zbog neispunjavanja uvjeta Zakona.

Ukupna planirana vrijednost 858 odobrenih projekata ulaganja iznosi oko 5,5 milijardi eura, uz planirano otvaranje 28.885 novih radnih mjesta. Od toga 3,4 milijarde eura i 13.036 novih radnih mjesta su projekti velikih poduzetnika, dok MSP planiraju ulaganja u iznosu većem od 2,1 milijarde eura, uz planirano otvaranje 15.849 novih radnih mjesta.

3 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari