Život na otocima nosi specifične izazove, od prometne povezanosti i vodoopskrbe do zdravstvene skrbi i gospodarskog razvoja. Kako bi otočanima osiguralo bolje uvjete života i rada, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog novog Zakona o otocima, koji će u javnom savjetovanju biti do ponedjeljka, 7. travnja, i koji donosi niz mjera u područjima infrastrukture, ekološke održivosti, poduzetništva i javnih usluga.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić istakao je za Glas Istre kako novi Zakon o otocima daje niz potpora, od prijevoza, i vodoopskrbe do jačanja poduzetništva i zapošljavanja, te zaštite okoliša, ali i potpore društvenom životu na otoku. Cilj je, kako je rekao, podizanje kvalitete života i da koliko god je to moguće više približimo osnovne uvjete života otočana s onima koji žive na kopnu.
„Svjesni smo da su otoci posebni i da nikada uvjete života na otoku ne možemo do kraja izjednačiti sa životom na kopnu. Ali život na otoku pruža druge pogodnosti koje su jedinstvene, poput očuvane prirode, autentičnosti i osjećaja lokalne zajednice, a na nama je da ojačamo sve javne usluge koje mogu pomoć da se život na otoku odvija nesmetano i u skladu s očekivanjima otočana. Od ranije sufinanciramo autobusni i pomorski prijevoz otočanima, kao i trošak prijevoza vode do 85 kubika po otočaninu. Sad smo dodatno povećali financiranje troška dovoza vode otočnim poslodavcima u cijelosti, a ne samo 50 posto troška kao što je bilo do sada“, rekao je ministar Erlić.
Novim zakonom predviđena je i mjera očuvanja radnih mjesta na otocima kroz potpore poslodavcima u visini jedne prosječne plaće godišnje za svakog zaposlenika koji ima prebivalište na otoku. Dodatno na to planirano je i uvođenje mjere malih darovnica od 20 ili 30 tisuća eura, namijenjenu poduzetnicima za ulaganje u napredna tehnološka rješenja poput solara, desalinizatora, biopročišćivača ili u digitalizaciju svog poslovanja.
„Jako nam je važna zelena tranzicija otoka, stoga su sve mjere snažno usmjerene prema zaštiti okoliša i očuvanju otočnog ekosustava“, rekao je ministar Erlić.
Nastavlja se i potpora za domove kulture, nerazvrstane ceste i raznu drugu društvenu i javnu infrastrukturu ali dajući prednost zelenoj infrastrukturi, poput električnih punionica, energetske obnove, solara, protupožarnih puteva i slično.
Poseban interes izazvali su biopročišćivači za obiteljske kuće, koje bi država sufinancirala s 85 posto.
„Jako me je obradovao stvarno izniman interes za ovu mjeru. Više od 50 posto stanovništva otoka nije spojeno na sustav kanalizacije i zato smo pokrenuli ovu mjeru i želimo da se što više kućanstava uključi. To je izvrsna prilika jer sufinanciramo 85 posto vrijednosti ugradnje, odnosno maksimalno do deset tisuća eura, a rezultat bi bio otočna domaćinstva s ekološki prihvatljivim odvodnjama. Za sad smo krenuli s pilot-programom na Dugom otoku, ali vjerujem kako će se on pokazati dobrom praksom te se nadam daljnjem širenju ovog programa na sve otoke u Hrvatskoj. Interes prilikom predstavljanja poziva u Salima pokazao je da će se od 30 do 40 kućanstava uključiti u ovu mjeru, što je fantastično“, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Planiran je i projekt sanacije odlagališta i izgradnje reciklažnih dvorišta na otocima a kroz mjere sufinanciranja ovih projekata direktno će se pomoći općinama da snažnije pristupe rješavanju ovog problema. Konkretne lokacije definirat će općine, a država će sufinancirati troškove izgradnje, sanacije i prijevoza.
Provedba Zakona o otocima trebala bi sa svim mjerama iz proračuna osigurati i više od 130 milijuna eura godišnje.
Dosadašnje sugestije s e-Savjetovanja
Do sada je na tekst ovog zakona u Javnom savjetovanju ostavljen 21 komentar, od čega, kako je navedeno na portalu e-Savjetovanja, 17 općih komentara i četiri nadopune teksta.
Najviše sugestija do sada se odnosi na definiranje pojma otoka i njegovu kategorizaciju, te je naglašena potreba da se definicija pametnog otoka vrati u tekst zakona. Također je komentirana i činjenica da se kriterij veličine otoka od kilometra četvornog mijenja.
„S obzirom da se kriterij veličine otoka od kilometra četvornog mijenja i da u definiciji više nema otočića, mijenja se i raščlamba na 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi. I otoka i hridi je sada više. Treba odrediti koliko imamo otoka a koliko hridi, to jest što je točno predmet zakona“, jedan je od komentara iz javnog savjetovanja, koje je otvoreno do ponedjeljka, 7. travnja.
Na mjere za razvoj otoka predloženo je, u komentarima, i da za otoke koji nisu povezani s kopnom u mjere uvrstiti uvođenje stope PDV-a od pet do 15 posto, ovisno od njihove udaljenosti od kopna i razvijenosti otoka, sufinanciranje troškova prijevoza trajektima za teretna vozila opskrbe (prehrana, građevinski materijal i energenti) najveće dopuštene mase od 12 ili više tona, a koja su u vlasništvu pravnih osoba i obrtnika te za stalne stanovnike slabo nastanjenih, nerazvijenih i udaljenih otoka, kao i za one koji se odluče nastaniti na otoku, uvesti oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak.
Pročitajte još:
Kada je riječ o mjeri vodoopskrbe na otocima, sugerirano je i da je potrebno osigurati pravo na vodoopskrbu vodonoscem ili autocisternom i za vlasnike kuća za odmor, iako ne nužno po istim uvjetima kao i za otočane.
Istaknuta je i potreba drugačije organizirane zdravstvene zaštite te jedan od komentara naglašava osjetni manjak medicinskih sestara, doktora obiteljske medicine, kao i specijalističkih usluga, što je problem kako za žitelje tako i u turističkoj sezoni.
