Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj iznosila je 5.983 eura po hektaru u prošloj godini, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je za 1.492 eura više nego u 2023. kada je, prema Eurostatu, RH imala najjeftinije obradivo zemljište u Europskoj uniji.
Istodobno, livade su koštale 2.913 eura po hektaru, za 288 eura više na godišnjoj razini, a hektar pašnjaka koštao je 4.040 eura, za 887 eura više.
“Podaci se prikupljaju isključivo za poljoprivredno zemljište korišteno za poljoprivredne svrhe. Iz cijena su isključene vrijednosti bilo kakvih objekata na poljoprivrednom zemljištu i međurodbinski transferi”, istaknuli su iz DZS-a.
Dakle, iz godine u godinu cijena obradivog zemljišta raste, a to, uz ostale faktore, dovodi do sve većeg broja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, kojeg trenutačno ima oko 100.000 hektara.
U veljači ove godine je Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, granska udruga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), poručila da se zapušteno poljoprivredno zemljište mora hitno staviti na raspolaganje uspješnim poljoprivrednim proizvođačima. Naveli su i da 10 najvećih hrvatskih tvrtki, koje čine kralježnicu hrvatske poljoprivredne proizvodnje i prerade, s kooperantima obrađuje manje od 100.000 hektara.

“Za samodostatnost u većini povrtnih kultura u proizvodnji na otvorenom nedostaje dvostruko više površina za proizvodnju povrća, a to je samo oko 10.000 hektara”, rekli su napominjući kako se velike površine zapuštenog zemljišta nalaze u područjima najuspješnijih vinogradara, maslinara, voćara.
U Hrvatskoj se koristi 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a tu površinu koristi 164.629 poljoprivrednih gospodarstava. Pritom njih 91.518 ili 55,6 posto ima površinu upisanu u ARKOD manju od tri hektara, objavila je Hina krajem prošle godine. Od upisanih 122.879 OPG-ova, 60.761 odnosno 49,5 posto nema niti jednog člana.

“ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku. ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo, klasificirana s obzirom na vrstu uporabe zemljišta”, piše na internetskoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Kako bi se povećala poljoprivredna proizvodnja i smanjio broj zapuštenog poljoprivrednog zemljišta Novska je u ponedjeljak najavila da će staviti državno poljoprivredno zemljište na raspolaganje proizvođačima.
Pročitajte još:
Gradonačelnica Marija Kušmiš izvijestila je da se na području Novske provodi komasacija poljoprivrednog zemljišta ukupne površine 900 hektara.
“Novska je jedna od tri jedinice lokalne samouprave koja nakon više od 30 godina provodi taj veliki projekt”, kazala je tada i dodala da grad priprema još nekoliko novih projekata.