Istraživanje pokazuje: Hrvate najviše brine rast cijena, nasilje i strah od rata

Među hrvatskim građanima već neko vrijeme taloži se snažan osjećaj nesigurnosti. Najveći izvor brige i dalje su troškovi života; čak 90 posto ispitanika strahuje zbog rasta cijena, a više od 78 posto zabrinjava pad kupovne moći, prema istraživanju agencije Ipsos.

Da se situacija osjeti i u svakodnevici, potvrđuje činjenica da trećina građana troši manje nego prije godinu dana, dok pad životnog standarda muči čak tri četvrtine ispitanika, bez obzira na njihovu osobnu financijsku situaciju.

Uz ekonomske teškoće, građani sve veću nelagodu osjećaju i na području sigurnosti. Ratni sukobi potencijalno povezani s Hrvatskom zabrinjavaju gotovo 73 posto ispitanih, a upravo taj strah doveo je do snažnog porasta podrške obaveznom vojnom roku, koji danas podupire 71 posto građana.

Ipak, kada je riječ o mogućoj NATO intervenciji, polovica građana ne bi željela da se Hrvatska uključi u ratna djelovanja.

Posebno snažan odjek ima tema vršnjačkog nasilja, koje 85,5 posto ispitanika vidi kao jedan od ključnih društvenih problema. Šire gledano, mentalno zdravlje i negativni društveni utjecaji zabrinjavaju 73,5 posto građana, dok pad osjećaja osobne sigurnosti zbog porasta nasilja navodi gotovo dvije trećine ispitanika.

Istraživanje otkriva i sve veću nelagodu zbog nadzora državnih institucija: nešto više od 61 posto građana ne sviđa se povećana kontrola. Istodobno, gotovo 80 posto ispitanih protivi se smanjenju osobnih sloboda u ime veće sigurnosti; primjerice nadzoru komunikacijskih aplikacija ili strožem praćenju financijskih transakcija. Povjerenje u institucije izrazito je nisko, vjeruje im tek 14 posto građana, a samo 14,7 posto zadovoljno je njihovim radom.

Mediji su prošli još lošije, povjerenje u njih ima svega 13 posto ispitanika. Ni nevladine organizacije ne stoje mnogo bolje; samo 17,7 posto građana smatra da djeluju u javnom interesu.

Unatoč općem nepovjerenju prema institucijama, ispitanici jasno poručuju što žele kao prioritet državne potrošnje: zdravstvo navodi 90 posto građana, obrazovanje 70,7 posto, a mirovinski sustav 55,4 posto. Kada je riječ o Vladinim prioritetima, najviše ističu demografske mjere, ponajprije niže poreze na rad i pomoć mladim obiteljima pri rješavanju stambenog pitanja.

Što se očekivanja za budućnost tiče, građani su podijeljeni. Trećina vjeruje da ih čekaju bolji dani, dok podjednak broj očekuje pogoršanje životnih uvjeta. Iako gospodarsku situaciju većina ocjenjuje lošom, samo 12,8 posto dalo joj je ocjenu odličan ili vrlo dobar, osobne procjene nešto su optimističnije: 43,1 posto ispitanika smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina. Ipak, 34,7 posto kvalitetu života ocjenjuje lošijom nego prethodnih godina.

Najzadovoljniji su vlastitim međuljudskim odnosima, dok političku situaciju jako loše ocjenjuju: tek svaki deseti daje joj visoku ocjenu, a kvalitetu zdravstvenog sustava pozitivno vidi svaki peti. Istraživanje Ipsosa za Val grupu provedeno je online od 25. do 30. listopada 2025. na uzorku od 600 građana u dobi od 18 do 65 godina.