Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u Hrvatskoj u svibnju je u usporedbi s travnjem pao za 3,6 posto, dok je na godišnjoj razini porastao 6,4 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.
Pritom je na domaćem tržištu u mjesec dana pao za 4,4, a na stranom za 5,6 posto.
Kada ga poredimo sa svibnjem prošle godine, zabilježen je rast u obadvije kategorije – 6,6 posto na domaćem i 2,4 na stranom tržištu.
Gledano po glavnim industrijskim grupacijama, najveći je pad na mjesečnoj razini imala energija, čak 33,7 posto, a slijede netrajni proizvodi za široku potrošnju s 10,4 posto.
Za 6,7 posto istovremeno je smanjen promet trajnim proizvodima za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda za 1,3 posto, dok je ukupna prodaja kapitalnih proizvoda veća za 8,8 posto.
U odnosu na svibanj 2024., sve su spomenute grupacije rasle, pri čemu i tu prednjači energija s 34 posto, ispred kapitalnih (7,9 posto) i intermedijarnih proizvoda (5,9 posto).
Podatke o industrijskoj proizvodnji za prošlu godinu u četvrtak je objavio i Eurostat.
Vrijednost prodane proizvodnje Europske unije pala je drugu godinu zaredom, smanjivši se za dva posto u usporedbi s 2023. Godinu ranije smanjenje je bilo nešto blaže i u odnosu na 2022. iznosilo 1,4 posto.
Proizvodnja u EU postupno se povećavala svake godine u razdoblju od 2014. do 2018.
U 2019. godini vrijednost prodane proizvodnje zabilježila je mali pad, a zatim je naglo pala u 2020. zbog učinaka pandemije. Izbijanje COVID-19 i povezane mjere suzbijanja koje su zemlje EU široko uvele imale su značajan utjecaj na industrijsku proizvodnju EU u 2020. godini. Međutim, 2021. i 2022. pokazale su porast proizvodnje u svim skupinama industrijskih djelatnosti, nakon čega je uslijedilo postupno smanjivanje.
Nominalno, vrijednost prodane proizvodnje Europske unije pala je s 5.975 milijardi na 5.860 milijardi eura, što ukazuje na smanjenje od 1,9 posto.
Promatrajući 10 najvećih skupina proizvodnih djelatnosti, najveći porast vrijednosti prodane proizvodnje zabilježen je kod osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s godišnjim porastom od 12,7 posto u tekućim cijenama, s 234 milijarde eura u 2023. na 263 milijarde eura u 2024.
Proizvodnja hrane, pića i duhana imala je porast vrijednosti prodane proizvodnje od 1,8 posto u tekućim cijenama, s 1.061 milijarde eura na 1.081 milijardu eura.
Ostale skupine proizvodnih djelatnosti zabilježile su pad. Najveći je bio u proizvodnji električne opreme od 8,6 posto, s 299 na 273 milijarde eura, nakon čega slijedi pad od 6,4 posto u proizvodnji motornih vozila i ostale transportne opreme (s 934 na 874 milijarde eura).
Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa nanijele su veliku štetu i europskim proizvođačima automobila.
Volkswagen je u petak tako objavio poslovne rezultate za prvu polovicu ove godine, iz kojih se vidi da mu je šteta nanesena zbog američkih carina i trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa dosegnula 1,3 milijarde eura.
Početkom travnja Trumpova vlada je uvela namet od 25 posto za sve uvozne automobile, a osim toga uvela je namete i na sav uvoz čelika i aluminija – ključnih sirovina za autoindustriju.
Pročitajte još:
Francusko-američki koncern Stellantis, koji upravlja nizom brendova, objavio je da očekuje gubitke zbog carina od oko 300 milijuna eura u prvoj polovici godine – što je tek dio ukupnih neto gubitaka od 2,3 milijarde.
i Švedski Volvo je u drugom kvartalu ove godine objavio dramatičan pad operativne dobiti, na 2,9 milijarde kruna (300 milijuna eura), s nekadašnjih osam (700 milijuna eura) u istom kvartalu 2024.
