Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je da hrvatsku poljoprivredu, koja se i inače suočava s više razvojnih i proizvodnih izazova, sada potencijalno vreba problem daljnjeg rasta cijena umjetnih gnojiva, i to u situaciji kada “de facto više nema domaće proizvodnje”.
Umjetno gnojivo i energenti daju jedan od najvećih doprinosa u određivanju cijene proizvodnje. HUP navodi da podaci za 2022. godinu govore da je trošak za umjetno gnojivo iznosio 17 posto ukupnih troškova poljoprivredne proizvodnje što je značajan rast u odnosu na 12,2 posto u 2019. godini.
“Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva, a gotovo dvadeset godina do 2021. bila je njihov neto izvoznik pri čemu je maksimum neto izvoza od 146 milijuna eura postignut 2011. godine. Od tad se saldo pogoršava te prelazi u crveno”, navodi se u analizi HUP-a.
Hrvatska je u 2022. uvezla 342 milijuna eura vrijedne količine umjetnog gnojiva uz deficit na tom polju od 222 milijuna eura. U 2023. godini uvezena je vrijednost bila 218 milijuna eura, a deficit 164 milijuna eura.
Jedan od vodećih svjetskih proizvođača norveška tvrtka Yara Intl zaustavila je proizvodnju umjetnih gnojiva u Ujedinjenom Kraljevstvu, a na tržištu je bojazan da će se to dogoditi i s tvornicom u Belgiji u sklopu plana smanjenja europske proizvodnje za oko milijun tona što je oko tri posto europskoga uvoza.
Pročitajte još:
HUP navodi da Europska unija (EU) uvozi oko šest milijuna tona gnojiva iz Rusije i Bjelorusije na što je plan uvesti carine od 30 do 40 posto. Procjena je da će države članice morati uskoro osigurati stabilnu isporuku za 18 posto svojih potreba.
U takvim okolnostima Hrvatska bi, ocjenjuje HUP, radi prehrambene sigurnosti i sa ciljem ublažavanja rasta cijena gnojiva trebala pojačati fokus na domaću proizvodnju, optimizaciju korištenja resursa, alternativne tehnologije proizvodnje gnojiva iz otpada, zajedničku nabavu kroz dugoročne ugovore, korištenje nusproizvoda iz industrija te učinkovitije skladištenje i logistiku.
