Hrvatskoj bespovratno 111 milijuna eura

Hrvatska kao članica EU-a, osim fondova kohezijske i poljoprivredne politike, ima mogućnost korištenja i financijskog mehanizma za Europski gospodarski prostor (EGP) i Norveškog financijskog mehanizma.

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge dva zakona – o potvrđivanju Memoranduma o provedbi EGP financijskog mehanizma te Memoranduma o provedbi Norveškog financijskog mehanizma. Hrvatskoj će na raspolaganju za projekte ukupno biti dostupno više od 111 milijuna eura bespovratno, javlja Hina.

Vrijednost predloženog Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. za Hrvatsku je 66,4 milijuna eura.

Pritom, vrijednost koja je predviđena darovnicom Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške iznosi 56,8 milijuna eura, dok su ostatak iznosa u svojim proračunskim sredstvima planirala tijela državne uprave nadležna za poslove međunarodnih financijskih mehanizama i regionalnoga razvoja iz državnog proračuna u visini 9,6 milijuna eura.

Ukupna vrijednost Norveškog financijskog mehanizma, pak, za Hrvatsku iznosi 63,5 milijuna eura, od čega se na darovnicu Kraljevine Norveške odnosi 54,3 milijuna eura, dok nacionalno sufinanciranje iznosi 9,2 milijuna eura.

Prvi program se odnosi na lokalni razvoj, vrijedan je 33 milijuna eura, a kroz njega će se podržati projekti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. Drugi program se odnosi na zelenu tranziciju, vrijedan je više od 30 milijuna eura, a usmjeren je na projekte energetske i infrastrukturne otpornosti na klimatske promjene.

Treći program je program pravosuđa, vrijedan više od 21 milijun eura, kroz koji će se nastaviti ulaganja u pravosudni sustav. Tu je i novi program u odnosu na prethodno razdoblje, a odnosi se na zelene i plave inovacije, vrijedan je 22 milijuna eura i financirat će poduzetničke projekte, navela je resorna ministrica.

Memorandumi o suglasnosti za oba mehanizma su potpisani u rujnu 2025., a još trebaju biti potvrđeni od Hrvatskog sabora.

Time će se nastaviti suradnja iz prethodnog razdoblja, istaknula je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman, kroz koju je od 2014. do 2021. uloženo više od 103,4 milijuna eura, koji su se odnosili na lokalni razvoj, energetiku, borbu protiv klimatskih promjena, ulaganja u pravosuđe, inovacije, istraživanje, obrazovanje te konkurentnost.

Kao primjere je izdvojila projekte u području osnovnoškolskog obrazovanja kroz koje je više od 9.000 učenika i 1.600 učitelja i osnovnoškolskog osoblja unaprijedilo svoje znanje u STEM područjima, dok su učionice opremljene interaktivnim ekranima, 3D pisačima, robotičkom opremom i brojnim drugim alatima koji se koriste u nastavi u STEM području.

Također, uspostavljena su četiri regionalna znanstvena centra – u Ludbregu, Splitu, Šibeniku i Osijeku, a upravo i s ciljem popularizacije STEM obrazovanja.

Nadalje, za 34 ustanove za rad s djecom s poteškoćama u razvoju nabavljena je oprema za modernu asistivnu tehnologiju, a odgojno – obrazovni radnici su imali priliku upoznati se s najboljim praksama u radu sa djecom s teškoćama u razvoju, navela je Mikuš Žigman.

Kada je riječ o projektima u energetici, ministrica je izdvojila instaliranje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih sustava koji koriste morsku vodu za potrebe grijanja i hlađenja – i to u Dubrovniku i u specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju. Postavljene su i tri geotermalne bušotine – u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu, a isto tako pripremljena je projektna dokumentacija za još 10 lokacija.

U području pravosuđa, obnovljena je zgrada općinskog suda u Splitu, dok su u sedam gradova obnovljeni i uređeni probacijski uredi, navela je, između ostalog, Mikuš Žigman.

Tako, u ukupno 93 grada i općine uspješno je provedeno 76 projekata usmjerenih na jačanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije, istaknula je ministrica.