Hrvatsko svinjogojstvo već godinama slabi unatoč rastućoj potražnji

Trenutačna zbivanja oko afričke svinjske kuge u Slavoniji podsjetnik su i da je svinjogojstvo duboko ukorijenjena djelatnost među hrvatskim ruralnim stanovništvom budući da od ukupne potrošnje mesa najveći udio zauzima potrošnja svinjskog mesa.

U analizi koju je na temu hrvatskog svinjogojstva za Ekonomski institut Zagreb napravio Goran Buturac ističe se podatak da je u razdoblju od 2018. do 2022. prosječna godišnja potrošnja mesa u Hrvatskoj iznosila 100,6 kilograma po stanovniku, dok je u 2022. potrošnja svinjskog mesa bila 58,6 kilograma po stanovniku. Drugim riječima, to je gotovo 60 posto ukupne potrošnje mesa.

No, kako navodi Buturac, aktualni trend ukazuje da se, unatoč tome što potrošnja svinjskog mesa raste, domaća proizvodnja smanjuje i uvoz raste iznosivši u prošloj godini 341,5 milijuna eura. Uvoz svinjskog mesa je bio gotovo devet puta veći od izvoza, a negativan trgovinski saldo je dosegnuo 303 milijuna eura.

Da stvar bude gora, rast cijena svinjskog mesa je danak kojim se plaća nedostatna vlastita proizvodnja. Naime, u razdoblju od 2021. do 2024. jedinična se cijena uvoza svinjskog mesa po kilogramu povećala za čak 62,3 posto, navodi se u analizi. Pritom treba napomenuti koliko se gubi slabljenjem vlastite proizvodnje i time što raste potražnja zbog uspješnih turističkih sezona zadnjih godina.

U prošloj godini Hrvatska je najviše svinjskog mesa uvezla iz Njemačke, otprilike četvrtinu vrijednosti ili 25,8 posto. Iza toga slijedi Španjolska s udjelom od 19,1 posto, pa Mađarska sa 16,9 posto i Danska sa 14,8 posto.

Vrijednost izvoza svinjskog mesa, kako već napomenusmo, bila je skoro devet puta manja od uvoza i iznosila je 38,5 milijuna eura.

Faktor koji dodatno slabi vanjskotrgovinsku bilancu je činjenica da Hrvatska daje primat izvozu živih svinja naspram svinjskog mesa iako je prosječna jedinična cijena kod izvoza živih svinja niža no kod svinjskog mesa. Izvoz živih svinja u 2024. je bio 50 posto veći no izvoz svinjskog mesa.

Dodatni je problem što je uvozna cijena svinjskog mesa niža od izvozne cijene domaćeg svinjskog mesa čineći hrvatsku proizvodnju manje konkurentnom.

Uzgoj živih svinja u Hrvatskoj pada i u razdoblju od 2006. do 2024. se  njihov broj smanjio s 1,49 milijuna na 874 tisuće.

Buturac navodi da se domaći uzgajivači susreću s brojnim preprekama koje ih frustriraju, pa se nemali broj njih odlučuje prestati baviti svinjogojstvom. U te prepreke ponajprije ubraja disparitet cijena na tržištu, nekontrolirani uvoz svinja sumnjive kakvoće, zapreke u dostupnosti poljoprivrednog zemljišta, poteškoće s plasmanima odojaka, nedostatan broj velikih klaonica, relativno velike troškove proizvodnje i značajan rast cijena stočne hrane.

Afrička svinjska kuga je tako još sol na već postojeću ranu. Inače, ta je bolest u Hrvatskoj prvi put potvrđena u lipnju 2023. godine i od tad se slučajevi širenja sporadično ponavljaju.

Svjetski ugledna švedska veterinarka Anna Catharina Berge ističe kako je u slučaju zaraze među divljim svinjama vrlo teško suzbiti i iskorijeniti bolest. Napominje da je vrlo važno uzgajivačima svinja osigurati odštetu kako oni ne bi pokušavali prikriti izbijanje bolesti ili odlagati trupla u prirodi gdje se mogu zaraziti divlje svinje.

Promotre li se podaci izvoza svinjskog mesa u Europskoj uniji (EU), predvodnica je Danska koja je u prošloj godini izvezla 149,7 kilograma po stanovniku. Druga je Belgija sa 48,2 kilograma po stanovniku, a treća Nizozemska sa 47,4 kilograma.

Prosjek EU-a je 18 kilograma po stanovniku, a Hrvatska ima brojku od 3,1 kilograma po stanovniku.

Buturac ističe kako primjeri Danske i Belgije pokazuju da ekonomija ne mora biti velika za uspješno pozicioniranje u jednoj niši kakva je u ovom slučaju tržište svinjskog mesa.

Činjenica da postoji potražnja na domaćem hrvatskom tržištu, uključivo u turističkom sektoru, znači da i Hrvatska pravim mjerama može postati zemlja koja će biti uspješna u proizvodnji svinjskog mesa.

“Motivacija za nastavkom uzgoja i proizvodnje apel je nadležnim organima za snažnu potporu domaćim svinjogojcima. Standardni okviri i iznosi obeštećenja uslijed posljedica takvih nepogoda kao što je virus afričke svinjske kuge morali bi biti unaprijed definirani i određeni. To bi unijelo dodatnu sigurnost, povjerenje i motiv za nastavkom uzgoja svinja. Porezni obveznici ne bi ništa time izgubili. Naprotiv, obnovljena proizvodnja dala bi izravni doprinos ukupnom bruto društvenom proizvodu, dodanoj vrijednosti i zaposlenosti. Ne treba zaboraviti ni indirektne i inducirane učinke kojima se ulaganjima u domaće svinjogojstvo potiče potražnja i u drugim sektorima te u konačnici multiplikativni učinci na ukupna gospodarska kretanja.

Osim jačanja biosigurnosnih mjera u svrhu zaštite od virusa afričke svinjske kuge, mjera koja bi pripomogla razvoju domaćeg svinjogojstva je rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta. Uzgajajući vlastiti kukuruz, ječam i pšenicu, domaći bi proizvođači mogli smanjiti troškove ishrane i postati konkurentniji na tržištu. Istovremeno, valja tehnološki unaprijediti i osnažiti kapacitete klaonica. Kontinuirana edukacija uzgajivača ne samo da je dobrodošla, već je i nužna za realizaciju znatno aktivnije domaće proizvodnje. I na koncu, udruživanja uzgajivača svinja na razini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje je to izvedivo svakako su dobrodošla. Ona mogu pridonijeti smanjenju troškova, povećanju proizvodne učinkovitosti i jačanju konkurentskih pozicija na tržištu”, zaključuje Buturac.

Što se aktualne situacije s afričkom svinjskom kugom tiče, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije Goran Jančo kazao je za Financije.hr kako uzgajivači u slučaju usmrćivanja svinja imaju pravo na obeštećenje prema tržišnoj cijeni žive svinje na dan usmrćivanja životinja.

On smatra da u ovom trenutku redovna opskrba svinjskim mesom nije upitna.

“Mislim da redovna opskrba neće biti upitna, no ono što će ostaviti traga je da nećemo imati domaćih svinja većih završnih težina koje su tradicionalne prisutne u svinjokolji u Hrvatskoj”, ustvrdio je Jančo.