Hrvatski zdravstveni turizam daje do deset posto turističkih prihoda, investicije rastu

Sasvim je jasno da hrvatski turizam i turistički prihodi, bez obzira na sve priče i napore oko produljenja turističke sezone, ovise o dva do tri ljetna mjeseca i teško da tu može biti dramatičnih promjena.

No, to ne treba obeshrabriti sektore koji mogu dati doprinos razvoju i rastu turističke ponude izvan sezone što se u velikoj mjeri odnosi na područje zdravstvenog turizma koji ima tri oblika – medicinski, lječilišni ili rehabilitacijski i spa ili wellness turizam.

Nedavno su mogućnosti hrvatskog zdravstvenog turizma predstavljene na dva bitna turistička događanja u Berlinu i Beču, pa smo o toj dimenziji turističke ponude porazgovarali s Lanom Petrović Blajić iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“U Hrvatskoj su razvijena sva tri glavna oblika zdravstvenog turizma. Kod nas najveći broj dolazaka i prihoda ostvaruju poliklinike koje pružaju dentalne usluge, rade medicinske zahvate i rehabilitaciju. Medicinski turizam uključuje širok spektar usluga, od estetske kirurgije do složenijih medicinskih tretmana, a još uvijek smo najpoznatiji po dentalnom turizmu. Lječilišni i rehabilitacijski turizam fokusira se na oporavak pacijenata nakon operacija ili bolesti, kao i na prevenciju. Provodi ga niz specijalnih bolnica i lječilišta, a najčešće se u tim procesima koriste ljekoviti prirodni čimbenici. Toplički, odnosno spa ili wellness turizam u manjoj mjeri je zastupljen u Hrvatskoj, a obuhvaća korištenje prirodnih ljekovitih resursa, poput termalnih izvora i blata, u kombinaciji s wellness programima za održavanje zdravlja i kondicije. Najdužu tradiciju na našim prostorima ima lječilišni turizam koji datira još iz doma Rimskog carstva kada su se počeli koristiti prvi izvori mineralnih voda, a primjer su Varaždinske Toplice. Svakako je zlatno doba bilo za vrijeme Austro-Ugarske monarhije kad su destinacije poput Opatije, Hvara, Lošinja ili Crikvenice bile zimske destinacije aristokracije koja je dolazila zbog ljekovitih učinaka mora i blage mediteranske klime”, pojašnjava prednosti podneblja Petrović Blajić.

Jasno je da zdravstveni turizam ima mali udio u ukupnim hrvatskim turističkim prihodima, no vidljivo je da njegovo značenje raste. Za razabiranje konkretnih podataka otežavajuća je okolnost što se još uvijek ne vodi evidencija dolazaka i noćenja gostiju koji dolaze zbog usluga zdravstvenog turizma, a HGK se kroz Zajednicu zdravstvenog turizma snažno zalaže da se to promijeni.

“Stoga možemo govoriti samo o procjenama, a one govore da zdravstveni turizam trenutačno čini između pet i deset posto ukupnih turističkih prihoda i taj udio kontinuirano raste zbog povećanog interesa međunarodnih turista za kvalitetne i cjenovno pristupačne usluge zdravstvenog turizma. Pomaže i sve snažnija promocija Hrvatske kao destinacije za zdravstvene usluge, uključujući nedavnu promociju na sajmu ITB u Berlinu i na konferenciji Health Days 2025 u Beču. Daljnji razvoj zdravstvenog turizma je izuzetno bitan zbog produljenja turističke sezone, regionalnog razvoja i diversifikacije turističke ponude, što je ključno za razvoj uravnoteženog i održivog turizma kojemu težimo”, ocjenjuje za Financije.hr Petrović Blajić.

Naravno, nisu sve hrvatske regije ravnomjerno okrenute prema zdravstvenom turizmu. Istina je, recimo, da mu turistički jaka Dalmacija ne pridaje baš neku pozornost.

“Neke regije su tradicionalno orijentirane ka zdravstvenom turizmu zbog bogatih izvora prirodnih ljekovitih čimbenika poput specijalne bolnice Naftalan koja jedina u Europi koristi naftalan iz svojih izvora za liječenje i rehabilitaciju. Također treba spomenuti Varaždinske Toplice, Daruvarske Toplice i Lipik gdje se turizam razvijao oko izvora termalnih voda. Kvarner i Istra su prepoznati po izvrsnim dentalnim uslugama koje poliklinike u tim regijama pružaju. Njihovi pacijenti su većinom iz inozemstva, pogotovo iz Italije, Austrije i Slovenije te sve više i iz skandinavskih zemalja. Gosti dolaze zbog visokokvalitetnih dentalnih usluga uz značajno niže cijene u usporedbi s mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Veće poliklinike pružaju i cjelovitu organizaciju dolaska uključujući prijevoz te suradnju s hotelima i turističkim agencijama kako bi pacijentima pružili iskustvo koje uključuje i smještaj i wellness tretmane, kao i razne turističke aktivnosti”, kaže predstavnica HGK.

Zadnjih godina, dodaje, bitno se razvija i poboljšava ponuda zdravstvenog turizma i u privatnom i u javnom sektoru.

“Brojne klinike, medicinski i wellness centri koji su u privatnom vlasništvu pružaju vrhunske usluge u modernom okružju koristeći najsuvremeniju tehnologiju i opremu. Kontinuirano proširuju kapacitete te uvode nove programe i uređaje kako bi zadovoljili rastuću potražnju. Treba spomenuti i lječilišne ustanove i specijalne bolnice koje su u županijskom vlasništvu i trenutno u procesu unapređenja i renovacije. Uz pomoć sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te iz državnog proračuna oko 170 milijuna eura se ulaže u unapređenje kvalitete, od same infrastrukture i povećanja kapaciteta do modernizacije opreme. Sve veći broj medicinskih ustanova prilagođava svoje usluge potrebama stranih gostiju, uključujući uvođenje standardiziranih protokola, unapređenje komunikacijskih usluga na više jezika te suradnju s međunarodnim osiguravajućim kućama I programima certifikacije kvalitete”, iznosi Petrović Blajić.

Aktualne su rasprave o sve upitnijoj cjenovnoj konkurentnosti hrvatskog turizma. U segmentu dentalnog turizma jasno je da to nije slučaj, a Petrović Blajić smatra da Hrvatska ima sve preduvjete da postane jedna od vodećih destinacija zdravstvenog turizma u Europi, odnosno takozvano boutique-style odredište s visokospecijaliziranim bolnicama i klinikama, vrhunskim stručnjacima te uz korištenje najnaprednije tehnologije.

“S druge strane, imamo jako bogate izvore prirodnih ljekovitih čimbenika koje trebamo maksimalno promovirati i koristiti u wellness tretmanima te na taj način poticati turističke dolaske kroz cijelu godinu. Zdravstveni turizam je cjelogodišnji turistički proizvod. Etabliranje Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma zahtijeva kontinuiran rad na promociji, unapređenju usluga i stvaranju pozitivnog imidža na globalnom tržištu u suradnji sa svim dionicima ovog sektora. Prema globalnoj udruzi za zdravstveni turizam MTA, procjenjuje se kako 14 milijuna ljudi putuje u druge zemlje zbog zdravstvenih usluga. Također se procjenjuje da će europsko tržište zdravstvenog turizma doseći 175 milijardi eura do 2030. Sa započetim ulaganjima u infrastrukturu i unapređenje kvalitete Hrvatska će imati sve preduvjete za pružanje vrhunskih zdravstvenih usluga domaćim i inozemnim gostima. Tu dolazimo do toga da cijena sama ne mora biti upitna ako iza nje stoji vrhunska kvaliteta”, ustvrdila je Petrović Blajić.

Napominje da je zakonska regulative koja se odnosi na zdravstveni turizam u Hrvatskoj adekvatna, no da bi se neke stvari moglo poboljšati kao što je pojednostavljivanje administrativnih procedura za strane goste, uključivo priznavanje stranih zdravstvenih osiguranja i licenciranje inozemnih stručnjaka.

“Eventualne izmjene zakonske regulative potrebne su u području klasificiranja wellness usluga i termi, kao i usklađivanje definicija pojedinih oblika turizma i naziva usluga s europskim standardima, kako bi se jasno provodila regulacija i olakšala komunikacija s tržištem. Jedan od značajnih koraka bilo bi i spuštanje stope PDV-a na usluge zdravstvenog turizma po uzoru na susjednu Sloveniju. To bi zasigurno imalo utjecaj na dodatna ulaganja i jačanje konkurentnosti”, ocjenjuje Petrović Blajić.

Inače, Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK ima više od 40 članova iz svih dijelova Hrvatske te iz sva tri oblika tog turističkog sektora.

“Zajednica je ključna karika u povezivanju raznih aktera tržišnog segmenta zdravstvenog turizma na nacionalnom nivou. Najveći broj članica je iz destinacija koje imaju razvijeniji zdravstveni turizam poput Zagreba, Kvarnera, Istre i Hrvatskog Zagorja. Zajednica je aktivna u edukaciji svojih članova i povezivanju s međunarodnim institucijama i potencijalnim partnerima, u promociji zajedničkih interesa na tržištu i u suradnji s drugim institucionalnim tijelima. Aktivno sudjelujemo u pripremi zakonodavnih okvira i pravilnika vezanih uz sektor”, kazala je Petrović Blajić.