Hrvatski vinari: Ove godine će urod biti manji, ali potrošače čekaju remek djela

Hrvatski vinari kažu da će urod ove godine biti nešto manji, zbog tuče i oluja koje su pogodile neke krajeve Hrvatske i kojih je bilo više nego inače. Još ne znaju koliko je to sve utjecalo na grožđe jer je berba u tijeku, ali u nekim područjima, kao što su Primošten i Rogoznica, berba je izuzetno kvalitetna i dobra jer takvom, krševitom, području odgovara malo više padalina. Situaciju dodatno otežavaju i razne bolesti koje su se pojavile u nekim vinogradima.

“Generalno, bolesti su povezane s vremenskim prilikama i položajem vinograda te radom u njemu. Neke kolege su iz objektivnih razloga nedovoljno dobro obavile te poslove, ali smatram da se treba pripremiti najbolje moguće da se može reagirati”, rekao nam je Leo Gracin, predsjednik udruženja “Vino Dalmacije”.

“Postoji više načina za zaštitu od bolesti, kao što su sklop u vinogradu (širina, razmak sadnje), uzgojni oblik, izbor sorti, izbor terena, razni vinogradski postupci čime se možemo pripremiti za potencijalno nepovoljne prilike. Jednom riječju, znanje, tu smo zakazali. Naglašavam i problem izbora terena, jer često, radi imovinsko pravnih-problema, ne biramo idealan teren, već dostupan”, dodao je.

Svaka sorta grožđa drugačije reagira na bolesti pa su neke više, a neke manje osjetljive.

“Imate primjer Pošipa, sorte koja daje izuzetno kvalitetno grožđe, ali je isto tako osjetljiva. Ova godina je posebno naglasila kvalitetu položaja i rada u vinogradu. Neke kolege su imale jako dobru berbu Pošipa dok će je neki pamtiti kao lošu. Osim sorte terroir, to je termin koji sve obuhvaća i definira trenutak berbe, kvalitetu, također definira i osjetljivost nekog vinograda na razvoj bolesti. Plavac je poznat kao vrlo otporna sorta”, objasnio je Gracin u razgovoru za Financije.hr.

Napomenuo je da je za vinare jako bitno širenje vinograda na kvalitetnim terenima i da takvih terena ima puno u Hrvatskoj, ali nisu obrađeni. Na kvalitetu grožđa, osim sorte, utječe i teren, klima te rad vinara. Lokacija vinograda utječe i na vrijeme berbe.

“U Dalmaciji se od domaćih sorti prvo bere Pošip i introducirana sorta Chardonnay (čak i prije pošipa), te Merlot, Syrah. Zatim Babić pa Plavac kao zadnja sorta po terminu dozrijevanja. Karakteristika sorte je termin dozrijevanja. Naravno i položaj jer klima utječe na trenutak berbe, tako da se Pošip na Korčuli bere prije Pošipa u Imotskom radi temperatura i ostalih agroekoloških uvjeta”, kaže Gracin.

U Hrvatskoj su, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte Graševina koja je na 32 posto površina, Malvazija istarska na 11,5 posto površina i Plavac mali crni na 10 posto površina.

Gracin smatra da je najveći problem za hrvatske vinare to što nisu imali dostupna sredstva iz vinske omotnice fondova Europske unije. Naglasio je i problem prodaje crnih vina, koji je svjetski trend, ali smatra da je na vinarima da to promijene. “Dok kolege iz Italije, Francuske, Austrije… raspolažu s novcima, mi čekamo 2024. Prodaja će biti zadovoljavajuća jer sezona još traje”, kaže.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su da je u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine u Hrvatsku uvezeno vina u vrijednosti od 21,9 milijuna eura, što je za 8,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. No, količinski, u istom razdoblju, uvoz je iznosio 10.471 tona i bilježi smanjenje za 16,7 posto u odnosu na isti dio 2022. godine.

U istom razdoblju 2023. godine izvoz vina je iznosio 9,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 6,4 posto u odnosu na razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine. Količinski, u razdoblju od siječnja do lipnja, izvoz je iznosio 1.971 tona i bilježi smanjenje od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U Hrvatskoj su vinari i vinogradari okupljeni u četiri regionalne organizacije na razini svake vinogradarske regije. Na popisu Ministarstva poljoprivrede su Udruga “Graševina Croatica” za regiju Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Udruženje “Vino Dalmacije” organizacija za regiju Dalmacija, “Vinistra” za regiju Hrvatska Istra i Kvarner te “Bregovita Hrvatska” regionalna organizacija za regiju Središnja bregovita Hrvatska. Ova udruženja pomažu u marketingu hrvatskih vina, ali i mnogim drugim stvarima, te njihov utjecaj može pomoći za širenje vinograda što bi dovelo do veće proizvodnje i izvoza vina.

“Smatram da je dosta bitno naglasiti važnost udruživanja vinara, posebice na temu promidžbe”, rekao je Gracin.

Kaže da će od ove berbe potrošači moći uživati u nekim remek djelima te da će biti dosta vina vrlo dobre kvalitete, svakodnevnog vina, i ponešto prosječne kvalitete.