Hrvatski stručnjaci vjeruju u pad gospodarske i političke važnosti Europske unije

Ekonomski stručnjaci u Europi skeptični su prema budućem razvoju Europske unije kao poslovne lokacije, a vjeruju i da će se politički utjecaj EU smanjiti, pokazuju najnoviji rezultati Ankete ekonomskih stručnjaka (EES) koju kvartalno provode münchenski institut IFO i Institut za švicarsku ekonomsku politiku (IVP).

Ispitanici u Francuskoj, Njemačkoj i Češkoj posebno su pesimistični glede buduće atraktivnosti EU za poslovanje, navodi IFO povodom objave ankete u kojoj je sredinom lipnja sudjelovalo oko 1.600 ekonomista iz Europe.

Kako bi se EU mogla gospodarski natjecati s Kinom i SAD-om, Europska komisija u novom sazivu trebala bi se snažnije fokusirati na zajedničku vanjsku i gospodarsku politiku, istaknuo je Philipp Heil iz IFO-a povodom objave rezultata ankete.

Ispitanici iz Europe, koji očekuju da će EU postati manje atraktivna kao poslovna lokacija, također navode da bi rezultati izbora za Europski parlament mogli negativno utjecati na nacionalni gospodarski rast u njihovim zemljama.

Među njima su i hrvatski stručnjaci koji spadaju među umjerene, odnosno

Većina ispitanih ekonomista, međutim, ne očekuje izravan utjecaj izbora na gospodarski razvoj u njihovim zemljama, a zalažu se i za davanje širih ovlasti Uniji u području zakonodavstva.

Istodobno, europski stručnjaci očekuju da će važnost kreiranja nacionalnih politika vjerojatno porasti u odnosu na zajedničke politike na razini EU.

Sudionici ankete iz većine svjetskih regija također pretežno negativno ocjenjuju atraktivnost EU kao poslovne lokacije. Takva je percepcija posebno izražena u središnjoj i južnoj Africi, gdje većina stručnjaka ima negativan stav o poslovnoj atraktivnosti EU, dok su središnja, istočna i južna Azija jedine regije za koje stručnjaci predviđaju porast atraktivnosti EU .

Kad je riječ o specifičnim zemljama, hrvatski stručnjaci su uvjereni da će važnost EU pasti u idućih 10 godina, ali su ih u IFO-u stavili u najmanje negativan razred. Manje od 20 posto anketiranih hrvatskih stručnjaka vjeruje da će pasti privlačnost za poslovanje Unije što je na razini rezultata u Sloveniji i Mađarskoj. Između 20 i 40 posto hrvatskih stručnjaka pak vjeruje da će pasti politička važnost Europske unije u idućih deset godina i tako su rezultati u Hrvatskoj nešto pozitivniji nego u Sloveniji i na razini onih u Mađarskoj.

Crnogorski i srpski ispitanici imaju negativnije stavove prema budućnosti EU, s tim da je u Crnoj Gori između 80 i 100 posto ispitanika izrazilo uvjerenje da će pasti i ekonomski položaj Unije kao i politička važnost.

Dio ankete uključivao je i pitanja o inflacijskim očekivanjima za koje se pokazalo da su se globalno kratkoročno smanjile za 0,6 postotnih bodova, pa se trenutno očekuje da će “svjetska inflacija” ove godine iznositi četiri posto.

Srednjoročno gledano, ekonomisti koji su sudjelovali u EES-u procjenjuju da će globalna stopa inflacije u 2025. iznositi 3,8 posto, dok za 2027. trenutno “ciljaju” stopu od 3,7 posto.

Međutim, Invesco istraživanje objavljeno u ponedjeljak pokazalo je da su geopolitička suparništva, uključujući nadolazeće trgovinske sukobe između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, sada važnija briga od inflacije za fondove državnog bogatstva i središnje banke koje upravljaju imovinom od oko 22 bilijuna dolara.

Oko 83 posto ispitanika u anketi navelo je geopolitičke napetosti kao svoju glavnu kratkoročnu zabrinutost, što je više od 73 posto koji su naveli inflaciju. Geopolitička fragmentacija i protekcionizam također su bili na vrhu popisa zabrinutosti za nadolazeće desetljeće za 86 posto ispitanika.

Kao drugi najveći rizik naveli su klimatske promjene.