Manje mješovite farme postupno prerastaju u konkurentnija i profesionalnija gospodarstva, a prihodi poljoprivrednika rastu. Raste broj mladih poljoprivrednika i žena nositeljica gospodarstava. Hrvatska se sve snažnije uključuje u europske i međunarodne lance vrijednosti, dok ekološka poljoprivreda bilježi jedan od najdinamičnijih porasta u EU-u.
Sve su ovo zaključci OECD izvješća “Politike za budućnost poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj”, predstavljenog i u okviru konferencije Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.
Uz to, Hrvatska i u nizu okolišnih pokazatelja stoji vrlo dobro, navodi se u spomenutom Izvješću, dodajući da su emisije iz poljoprivrednog sektora niske, smanjuje se uporaba pesticida, a kvaliteta voda je visoka.
Sve to potvrđuje da hrvatska poljoprivreda ima snažan temelj za daljnji, održiv i konkurentan razvoj, zaključuje se u Izvješću koje služi kao sveobuhvatna analiza hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog sektora te daje preporuke za budućnost, osobito u kontekstu globalnih i EU-izazova poput klimatskih promjena, sigurnosti hrane, održivosti i konkurentnosti.
Unatoč izazovnom kontekstu, raste broj mladih poljoprivrednika. Statistika pokazuje da su u 2020. godinu mladi poljoprivrednici su bili nositelji sedam posto gospodarstava, dok ih je u 2025. 13 posto, što je nešto bolje od prosjeka EU, ali i dalje nedovoljno za dugoročnu održivost i konkurentnost, ističe se u OECD-ovom izvješću.
Stoga, dodaju, generacijska obnova u poljoprivredi ostaje prioritetno pitanje za osiguranje sigurne opskrbe hranom, ekonomske otpornosti i budućnosti naših ruralnih zajednica.
Hrvatska ima ekosustav, koji su među najbogatijima u Europi, s obiljem vodnih resursa u usporedbi s ostatkom Europske unije. Poljoprivredni sektor smanjuje upotrebu kemijskih sredstava, a ekološka proizvodnja kontinuirano se širi. Razvoj ekološke poljoprivrede bio je osobito brz tijekom posljednjeg desetljeća. U razdoblju 2009-2011. samo je 1,8 posto poljoprivrednog zemljišta bilo pod ekološkom proizvodnjom, no taj je udio do razdoblja 2019. – 2021. porastao na 7,5posto, što je tek nešto ispod nacionalnog cilja od 8 posto predviđenog Akcijskim planom za razvoj ekološke poljoprivrede 2011-2016.
Površine pod ekološkom proizvodnjom nastavljaju rasti i nakon toga: podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju dodatni porast u 2022. godini, na 129 374 hektara, odnosno 8,95 posto. Taj udio je iznad prosjeka OECD-a od 4,6posto, ali i dalje ispod prosjeka Europske unije od 9,7 posto.
Pročitajte još:
Uz to, razina proizvedenog otpada od hrane po stanovniku je relativno mala u usporedbi s ostalim europskim zemljama. U 2021. godini Hrvatska je proizvela vrlo malu količinu otpada od hrane po stanovniku (71 kg) u usporedbi s prosjekom Europske unije (130 kg). Kućanstva su činila tri četvrtine (76posto) ukupne količine, slijede primarna proizvodnja (14 posto) i usluge prehrane (6 posto).
Udio prerade hrane i pića (tri posto) te maloprodaje hrane (jedan posto) u ukupnom otpadu od hrane iznimno je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, koji je u oba sektora sedam puta viši (21 posto i sedam posto).
