Hrvatski javni dug ispod 60 posto BDP-a

Na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine javni je dug u eurozoni iznosio 87,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a u cijeloj Europskoj uniji (EU) bio je na 81 posto, objavio je Eurostat.

To je kvartalni pad u eurozoni s 88,1 posto na kraju trećeg tromjesečja, odnosno s 81,6 posto kad je riječ o čitavoj EU.

U usporedbi sa stanjem na kraju 2023. godine dogodio se blagi rast u oba slučaja. Naime, u eurozoni je porastao s razine od 87,3 posto, a u EU s brojke od 80,8 posto.

Od ukupnog javnog duga u eurozoni 84 posto otpada na vrijednosne papire, 13,5 posto na kredite i 2,5 posto na novčane depozite. Sličan omjer vidljiv je i na razini EU-a.

Najveću razinu duga u eurozoni imala je Grčka, i to 153,6 posto BDP-a, a nakon toga slijede Italija sa 135,3 posto i Francuska sa 113 posto.

Najnižu razinu iskazale su Estonija sa samo 23,6 posto, Bugarska s 24,1 posto i Luksemburg s 26,3 posto.

Hrvatski javni dug iznosio je 57,6 posto BDP-a za razliku od 61,8 posto na kraju 2023. i 78,2 posto na kraju 2021. godine.

U odnosu na kraj 2023. godine u čak 16 zemalja EU-a povećan je omjer javnog duga u odnosu na BDP.

Hrvatska je sa 4,2 postotna boda treća po veličini smanjenja javnog duga na godišnjoj razini iza Grčke koja ga je smanjila za 10,3 postotnih bodova i Cipra za 8,6 postotnih bodova.

U odnosu na prethodno tromjesečje u osam je zemalja povećana razina javnog duga.

Hrvatska je s padom od dva postotna boda u tome na sedmom mjestu, a najveći pad također je zabilježen u Grčkoj i iznosio je 4,7 postotnih bodova.

Eurostat je objavio i podatke o proračunskom deficitu u odnosu na BDP koji je u eurozoni pao s 3,5 posto na kraju 2023. na 3,1 posto na kraju 2024. U cijeloj EU smanjio se s 3,5 posto na 3,2 posto.

Samo šest zemalja EU-a u 2024. nije imalo proračunski manjak, a najveći je višak imala Danska od 4,5 posto BDP-a.

Najveći deficit zabilježila je Rumunjska brojkom od 9,3 posto BDP-a nakon čega dolaze Poljska sa 6,6 posto i Francuska s 5,8 posto.

Dvanaest zemalja je imalo deficit iznad kriterija iz Maastrichta od tri posto BDP-a, no Hrvatska ne spada među njih jer je deficit iznosio 2,4 posto BDP-a. Ukupni javni dug u Hrvatskoj iznosi 49,3 milijarde eura.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je deficit konsolidirane opće države u 2024. bio 2,03 milijarde eura nakon što je u 2023. iznosio 618 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a.

“Nakon deficita koji je prisutan i u 2023., u 2024. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kapitalnih transfera i međufazne potrošnje čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i socijalnih doprinosa”, naveo je DZS.