Hrvatski građani ostvarili iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti

Istraživanje po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) tijekom 2022. i 2023. godine pokazalo je da su hrvatski građani ostvarili iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti.

Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina, navodi Hrvatska narodna banka (HNB).

Rezultati za Hrvatsku temelje se na istraživanju koje su javnosti predstavile Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u lipnju prošle godine. Ranije objavljeni rezultati razlikuju se od završnog izvješća, zbog naknadno prilagođene metodologije OECD-a te je Hrvatska ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova.

Hrvatska je s rezultatom od 62 posto iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom trećem ciklusu istraživanja (60 posto), a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a (63 posto).

Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke (76 posto), najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije (53 posto), dok su najnižu razinu od svih zemalja sudionica ostvarili građani Jemena (42 posto).

Program razvoja financijske edukacije u Crnoj Gori

Ukupna ocjena financijske pismenosti u Crnoj Gori iznosi 11,5 dok je regionalna ocjena 12,0, a prosječna ocjena međunarodne ankete OECD-a za 2020. godinu iznosi 12,7.

Važno je ukazati na veći postotak građana Crne Gore (55 posto) koji su prema istraživanju OECD/INFE za 2019. godinu financijski pismeniji nego 2014. godine prema procjeni Standard&Poor’s (48 posto).

Međutim, Crna Gora je 2014. godine bila daleko bolja od Hrvatske, Bugarske i Sjeverne Makedonije, dok je u 2019. godini iza pomenutih zemalja. Program razvoja financijske edukacije u Crnoj Gori 2023−2027, u kome su navedeni prethodni podaci, strateški je dokument usmjeren ka podizanju razine financijske pismenosti i promoviranju odgovornog financijskog ponašanja crnogorskih građana, navodi se u dokumentu na stranici Centralne banke Crne Gore.

“Program podržava težnju Centralne banke i Vlade Crne Gore da crnogorskim građanima osiguraju pristup kvalitetnoj financijskoj edukaciji kako bi stekli i unaprijedili znanja i vještine za donošenje odgovornih financijskih odluka u svakoj fazi svog života. Naš zajednički imperativ je da, kroz kontinuirano unaprjeđenje financijske pismenosti, doprinesemo poboljšanju financijskog blagostanja svih crnogorskih građana”, piše u dokumentu.

Brojna istraživanja su utvrdila da postoji snažna korelacija između nivoa financijske pismenosti i sposobnosti pojedinaca da donose adekvatne financijske odluke na osnovu raspoloživih informacija i činjenica.

Na osnovu znanja stečenog kroz financijsku edukaciju pojedinac prepoznaje najprimjerenije financijske proizvode i donosi financijski odgovorne i održive odluke, što je od ključnog značaja za kvalitetu vlastitog života i dobrobit čitavog društva.

Djeca iz Srbije ne ostvaruju dobre rezultate

Mnogi se stručnjaci slažu da je financijska pismenost važna, no kada se provode međunarodna testiranja, djeca iz Srbije ne postižu dobre rezultate.

Prema rezultatima financijske pismenosti iz 2023. godine, studenti iz Srbije zaostaju za međunarodnim, odnosno OECD prosjekom od 60 bodova. U Srbiji manji broj učenika ima bankovni račun, platnu karticu, manje ih kupuje putem interneta i plaća mobilnim telefonom, od svojih vršnjaka u drugim zemljama, prema prosjeku OECD-a.

Ovakav rezultat, prema riječima financijske savjetnice Karoline Herbut, ne bi nas trebao iznenaditi ako se ima u vidu da financijska pismenost nije dio temeljnog obrazovanja, a djeca i mladi većinu informacija “crpe” od roditelja i drugih odraslih u svom okruženju.