Hrvatska se u 2024. blago približila EU prosjeku BDP-a po stanovniku

U prošloj godini u 10 zemalja Europske unije (EU), koje čine 34 posto ukupne populacije, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iskazan standardom kupovne moći bio je veći od europskog prosjeka, objavio je Eurostat.

Prosjek eurozone bio je četiri posto iznad prosjeka EU-a.

Na vrhu po BDP-u po glavi stanovnika bili su Luksemburg i Irska. Luksemburg je bio na 141 posto iznad prosjeka EU-a, a Irska na 111 posto.

Slijede Nizozemska i Danska s 35, odnosno 28 posto, iznad prosjeka EU-a u BDP-u po glavi stanovnika temeljem standarda kupovne moći, a bolje od prosjeka još su Belgija, Austrija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska.

Njemačka i Austrija su na 15 posto iznad prosjeka EU-a.

Preostale tri velike europske ekonomije – Francuska, Italija i Španjolska – su blago ispod prosjeka.

Francuska zaostaje jedan posto, Italija dva posto, a Španjolska osam posto.

Hrvatska je šest mjesta od dna s brojkom od 77 posto prosjeka EU-a i dijeli poziciju s Mađarskom koja također ima rezultat 23 posto ispod europskog prosjeka.

U odnosu na 2023. godinu Hrvatska je napredovala jedan postotni bod, odnosno tada je bila na 24 posto ispod prosjeka EU-a.

Na samom dnu je Bugarska gdje je BDP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći na 66 posto europskog prosjeka.

Gore od Hrvatske još su Slovačka na 75 posto prosjeka, Latvija sa 71 posto i Grčka na 70 posto.

Kako pojašnjava Eurostat, u međunarodnim usporedbama potrebno je podatke, kao što je BDP po glavi stanovnika, prilagoditi za razlike u razinama cijena jer bi inače došlo do precijenjenosti u slučaju zemalja s visokom razinom cijena u odnosu na zemlje s bitno nižom razinom cijena.

Osim toga, statističari upozoravaju da je visoki luksemburški BDP po stanovniku rezultat činjenice da u toj zemlji radi puno stranih radnika koji sudjeluju u stvaranju BDP-a, no ne čine tamošnje stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.

Luksemburg i Irska bili su na vrhu i 2023. godine.

Za Irsku se visoka brojka djelomično objašnjava prisustvom velikih multinacionalnih tvrtki s vrijednim intelektualnim vlasništvom čija se proizvodnja uračunava u irski BDP premda se veliki dio prihoda od te proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu.