Hrvatska s polovičnim rezultatom u spuštanju stope mladih koji ne rade i ne obrazuju se

U 2024. godini bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Europskoj uniji (EU) iznosio je 39.900 jedinica standarda kupovne moći (PPS). Vrijednost BDP-a po stanovniku se za potrebe analize izražava PPS-om kako bi se uklonile razlike u cjenovnim razinama između pojedinih zemalja i regija i omogućile smislene usporedbe kupovne moći.

Najveću razinu BDP-a po glavi stanovnika imala je irska regija Eastern and Midland s brojkom od 107.200 PPS-a po stanovniku. Drugi je Luksemburg s 97.700 PPS-a, a treća ponovno irska regija Southern s 86.500 PPS-a.

Na četvrtom je mjestu njemački Hamburg sa 78.300 PPS-a, a na petom mjestu češki glavni grad Prag s brojkom od 76.600 PPS-a.

Još šest regija u EU imalo je BDP po glavni stanovnika veći od 65.000 PPS-a, a to su područja glavnih gradova u Belgiji, Danskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj i Rumunjskoj te Oberbayern u južnoj Njemačkoj.

U Hrvatskoj najbolje je plasiran grad Zagreb s brojkom od 52.500 PPS-a. Druga je Jadranska Hrvatska s dosta nižom brojkom od 29.200 PPS-a, a treća Sjeverna Hrvatska s 25.500 PPS-a. Na dnu je Panonska Hrvatska s 21.100 PPS-a. Za usporedbu, u Istočnoj Sloveniji BDP po glavi stanovnika bio je 28.800 PPS-a, a u Zapadnoj Sloveniji 44.100 PPS-a.

Ono što je Eurostat posebno uzeo u fokus je koliko su gospodarske krize u zadnje vrijeme pogodile mlade ljude, odnosno koliki je postotak njih u pojedinim regijama bio bez posla i istodobno nisu bili uključeni u obrazovni proces. Riječ je o osobama u dobi između 15 i 29 godina.

U 15 od 240 regija za koje su podaci dostupni najmanje 20 posto mladih ljudi nije imalo posao niti se školovalo. To se posebice odnosi na južne i istočne dijelove EU-a te prekomorska područja.

U tu brojku su uključena četiri francuska prekomorska područja za koja postoje podaci, zatim četiri regije na jugu Italije što su Kalabrija, Sicilija, Kampanija i Apulija. Od preostalih sedam četiri je u Rumunjskoj, dvije u Grčkoj i jedna u Bugarskoj.

Cilj politike EU-a je da se udio takvih osoba do 2030. smanji na ispod devet posto, a to je dosegnuto dosad u 88 regija. Od toga je u njih sedam udio niži od pet posto.

Gotovo sve takve regije, ili njih šest, nalazi se u Nizozemskoj među kojima je i regija s najnižim udjelom mladih osoba koje ne rade i ne obrazuju se, a to je Utrecht. Stopa je 4,4 posto. Jedino takvo područje izvan Nizozemske je Praška regija gdje je brojka 4,8 posto.

Inače glavni gradovi pokazuju manje stope no što je nacionalni prosjek, a iznimke su u tome smislu bile Austrija, Njemačka, Belgija i Irska. U Hrvatskoj u području Zagreba stopa je bila 5,6 posto što znači da je to regija u kojoj je cilj EU-a do 2030. godine već dosegnut.

Dobro stoji i Sjeverna Hrvatska s 8,9 posto, no ostale dvije hrvatske statističke regije su još uvijek iznad ciljane brojke. U Jadranskoj Hrvatskoj to je 11,8 posto, a u Panonskoj Hrvatskoj 14,3 posto.

U Sloveniji je na razini cijele države udio ispod devet posto jer u Istočnoj Sloveniji on iznosi 8,3 posto, a u Zapadnoj Sloveniji 6,9 posto.

Inače, u cijelom EU je udio mladih žena koje ne rade i ne školuju se bio 12,1 posto što je dva postotna boda više no kod muškaraca.