Zemlje Europske unije (EU) su u prošloj godini utrošile 343,2 milijarde eura na obranu, a samo na Njemačku i Francusku otpada čak 44 posto tog iznosa. Posebice od ruske invazije na Ukrajinu promijenili su se pogledi na ulaganja u zajedničku europsku obranu koja su se gotovo udvostručila u zadnjih pet godina.
Europska obrambena agencija (EDA) predviđa da bi potrošnja ove godine mogla dosegnuti 392 milijarde eura dok je 2020. iznosila 198 milijardi eura. To je zapravo nominalan rast od 98 posto. Ako se brojke prilagode za inflaciju, onda bi rast iznosio 63 posto.
Osim rata u Ukrajini dodatni pritisak na europsko ulaganje u obranu čini i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa koji želi da Europa, a posebice članice NATO-a, više ulažu u vlastitu sigurnost, pa je postignut dogovor o dizanju izdvajanja za obranu iz nacionalnih proračuna.
Njemačka je prošle godine u obranu uložila 90,6 milijardi eura što je 26,4 posto ukupnih ulaganja u EU. Druga je Francuska s 59,6 milijardi eura ili 17,4 posto. To je, dakle, ukupno 43,8 posto ili 150,2 milijarde eura.
Euronews napominje da postoje određene razlike u klasifikaciji između Eurostata i podataka koje iznosi EDA, pa su za usporedbu korišteni podaci EDA-e koji su i aktualniji. Italija je na trećem mjestu po ulaganju od 32,7 milijardi eura, a Poljska odmah iza četvrta s 31,9 milijardi eura.
Španjolska je na petom mjestu s 22,7 milijardi eura, no ta zemlja je odbila povećati proračunska izdvajanja za obranu na pet posto bruto društvenog proizvoda (BDP) što je potaklo prijetnje Donalda Trumpa da će na neki način kazniti Madrid.
Dakle, prvih pet zemalja na popisu je u obranu uložilo 237,5 milijardi eura ili 69,2 posto ukupnog iznosa na razini EU-a. U 14 zemalja ulaganja su bila niža od pet milijardi eura, a osam među njima je utrošilo manje od dvije milijarde eura. Na tih 14 zemalja otpada 8,2 posto ukupne potrošnje za obranu u EU. Malta, najmanja članica EU-a, imala je i najmanju potrošnju od 99 milijuna eura.
Hrvatska je uložila 1,6 milijardi eura, a Slovenija 900 milijuna eura. Sedam zemalja EU-a je utrošilo manje od Hrvatske.
Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu članice EU-a, ali jesu NATO-a. Britansko je ulaganje iznosilo 65,8 milijardi funti ili oko 75 milijardi eura, a u Turskoj je to bilo 24,4 milijarde eura.
Ako se pogleda izdvajanje za obranu po glavni stanovnika, onda je na vrhu Danska s 1.540 eura, a na dnu Malta sa 174 eura. Prosjek cijelog EU-a je 686 eura, a ponderirani prosjek prema broju stanovnika na početku prošle godine je 764 eura.
Osim Danske još su četiri zemlje imale izdvajanje veće od tisuću eura po osobi. To su Nizozemska s 1.184 eura, Finska s 1.140 eura, Švedska s 1.073 eura te Njemačka s 1.069 eura. Francuska je imala brojku od 869 eura po stanovniku, a Italija je ispod EU prosjeka s 555 eura. Brojka je ispod 500 eura u 10 zemalja što uključuje i Španjolsku na 465 eura.
Hrvatska je imala prosjek od 406 eura po stanovniku i slabiji su u tome bili jedino Portugal, Bugarska, Irska i Malta. U Sloveniji je 426 eura po glavi stanovnika.
Pročitajte još:
Iako je ruski napad na Ukrajinu očito bio prekretnica u europskom razmišljanju o obrani, treba ipak reći da još od 2015. ulaganje u taj sektor raste svake godine i od tada je ukupan realan rast 99 posto. Podsjetimo, u to doba su već krenule napetosti između Rusije i Ukrajine oko teritorija.
Članice NATO-a bi trebale postupno do 2035. godine dignuti izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a od čega bi 3,5 posto išlo na vojne proizvode, a ostatak na širu sigurnosnu infrastrukturu.
