Hrvatska oborila rekord u proizvodnji električne energije iz Sunca

Energija Sunca je u lipnju ove godine po prvi puta bila najveći izvor za proizvodnju električne energije u Europskoj uniji (EU) pretekavši nuklearnu energiju i vjetar, a istodobno je korištenje ugljena palo na rekordno najnižu razinu, objavio je energetski think-tank Ember.

U najmanje 13 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska, zabilježena je rekordna mjesečna proizvodnja električne energije iz Sunca.

Osim Hrvatske to su još Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska.

U lipnju je sunčeva energija proizvela 22,1 posto struje u EU što je rast u odnosu na 18,9 posto u lipnju prošle godine. Proizvodnja je iznosila 45,4 teravat-sati (TWh). U Hrvatskoj je, prema procjeni Embera, brojka također prešla 20 posto.

Blizu iza solarne energije bila je nuklearna energija s doprinosom u ukupnom miksu od 21,8 posto ili 44,7 TWh, a nakon toga slijedi energija vjetra s 15,8 posto ili 32,4 TWh. Plin je imao doprinos od 14,4 posto te hidroenergija 12,8 posto.

“Ova prekretnica pokazuje kako se brzo mijenja europski sustav električne energije. Sunce ulazi u igru kada je najpotrebnije, tijekom ljetnih valova vrućina i najveće potražnje”, ustvrdio je viši energetski analitičar u Emberu i glavni autor izvješća za lipanj Chris Rosslowe.

Udio ugljena pao je na rekordno niskih 6,1 posto. U lipnju 2024. godine to je bilo 8,8 posto.

Na Njemačku i Poljsku otpada gotovo 80 posto proizvodnje električne energije iz ugljena u EU. U obje zemlje ugljen je imao rekordno nizak doprinos, a to je bilo 12,4 posto u Njemačkoj te 42,9 posto udjela u proizvodnji struje u Poljskoj.

Španjolska, koja se približava trenutku potpunog izlaza iz korištenja ugljena, proizvela je tek 0,6 posto električne energije u lipnju iz tog izvora. Još su u nešto većoj mjeri ugljen koristile Češka, Bugarska i Danska.

Slab početak godine kad je riječ o udjelu energije vjetra doživio je zaokret u svibnju i lipnju, pa je prošli mjesec i kod udjela vjetra u proizvodnji ostvarena rekordno visoka razina.

Unatoč odličnom lipnju za obnovljive izvore treba napomenuti da je korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije u EU u prvoj polovici godine poraslo za 13 posto naspram prve polovice 2024. Razlog je 19 posto veća potrošnja plina kako bi se nadoknadio slabiji rezultat u proizvodnji iz hidroenergije i vjetra ranije tijekom ove godine.

Potražnja za električnom energijom u EU je porasla za 2,2 posto u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2024.

Po ocjeni Embera, sada je izazov za EU osnažiti kapacitet baterijske pohrane energije i fleksibilnost mreže kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i u vrijeme kada solarne elektrane ne proizvode električnu energiju.