Hrvatska najgora u EU po udjelu obnovljivih izvora u sektoru prometa

Prema izvješću Europske agencije za okoliš, sektor prometa bio je odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU 2019. godine. Emisije iz ovog sektora u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se smanjila emisije iz ovog sektora.

Udio obnovljivih izvora energije u prometu na razini EU iznosio je 9,6  posto u 2022. godini. EU je postavila cilj od 29 posto za 2030. godinu Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, a u Nacrtu ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskoga plana Hrvatske postavljen je cilj od 21,6 posto udjela OIE u prometu do 2030. godine.

No, pred Hrvatskom je velik izazov – kako osigurati povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa s trenutno skromnih 2,4 posto, gdje se nalazi na začelju EU, na regulatorno nužnih minimalnih 21,6 posto do 2030. godine.

Odgovor je u pametnoj primjeni zrelih tehnologija koje imaju objektivne šanse biti primijenjene, istaknuo je Dino Novosel, iz tvrtke GreenWay Hrvatska, moderator panela o dekarbonizaciji prometa u sklopu radionice Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Elektromobilnost je iz navedenog aspekta najzrelija tehnologija. Poticanjem investicijskog ciklusa u iznosu od 150 milijuna eura u razvoj kritične infrastrukture za punjenje do 2030. godine može se omogućiti prometovanje od čak 70 tisuća električnih vozila, čineći pet posto udjela u ukupnom broju vozila te nominalno doprinoseći s gotovo 20 posto udjela obnovljiva izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji. Raduje također činjenica da je HGK prepoznao nužnost okupljanja operatora mreža punionica u Grupaciju za elektromobilnost HGK”, istaknuo je Novosel.

Da je infrastruktura ključna stavka, potvrdio je i Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, priopćeno je iz HGK.

“Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš, već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Za ostvarenje definiranih ciljeva u vidu razvoja infrastrukture za alternativna goriva, razvoja tržišta niskougljičnih goriva, poticanja održivog urbanog prometnog sektora te postizanja određenog udjela vozila s pogonom na alternativna goriva u novoprodaji u razdoblju do 2030. godine, potrebna financijska sredstva procijenjena su na oko 1,5 milijardi eura”, rekao je Židov.

Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture koja podržava klimatske ciljeve kao prioritete definira smanjenje štetnih emisija u prometu, fokus na željeznicu bez dizel vuče, investicije u infrastrukturu punionica za alternativna goriva i ulaganje u inovacije.

“Projekti dekarbonizacije prometa u Hrvatskoj uz daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije predstavljaju ključne korake prema ostvarenju ciljeva “Fit for 55” i smanjenju emisija CO2. Nastavak ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih tehnologija, uz promicanje politika sufinanciranja, ključan je za ostvarenje održive prometne budućnosti,“  poručio je Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Neki od predstavljenih projekata su nova uloga Zagreba kao glavnog logističkog čvorišta, razvoj željeznice Zagreb-Rijeka, željeznica prema Splitu u sklopu proširene osnovne mreže TEN-T-a te razvoj lučke uprave Rijeka.

Cilj radionice u organizaciji HGK je predstaviti koji su ciljevi i obaveze postavljeni za dekarbonizaciju sektora prometa i kako je predviđen razvoj infrastrukture za alternativna goriva.

„Osim prilagodbe na nove obveze i transformaciju prema održivom prometu, uvijek gledamo kako potaknuti i razvoj inovacija u održivim rješenjima u našoj industriji, to jeste kako možemo postati konkurentni u zelenim rješenjima”, poručila je Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.

Energetski institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163, 10000, Zagreb, Hrvatska

Podaci preuzeti sa

Poslovni prihodi (EUR):
4.921.329,35 (2022)

Broj zaposlenih:
79 (2022)

Više poslovnih informacija