Hrvatska na samom vrhu EU po udjelu vatrogasaca među zaposlenima

2024. godine godine zemlje Europske unije zajedno su imale 390 600 profesionalnih vatrogasaca, što predstavlja 0,19 posto ukupne zaposlenosti u EU. U usporedbi s 2023. godinom, broj vatrogasaca povećao se za 28 200, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata.

Među 20 zemalja EU-a s dostupnim podacima, Hrvatska je zabilježila najviši udio vatrogasaca u ukupnoj zaposlenosti (0,45 posto). Grčka je slijedila s 0,41 posto, ispred Češke s 0,34 posto.

Najniži udjeli zabilježeni su u Nizozemskoj (0,07 posto), Danskoj (0,08 posto) i Švedskoj (0,10 posto). U cijeloj EU, 75,2 posto svih profesionalnih vatrogasaca bilo je starosne dobi od 15 do 49 godina, što je primjetno mlađa radna snaga u usporedbi s ukupnom zaposlenošću u EU, gdje samo 64,8 posto radnika pripada toj dobnoj skupini.

2023. godine vlade zemalja EU potrošile su 40,6 milijardi eura na „usluge zaštite od požara“, što predstavlja porast od 8,5 posto u odnosu na izdvojena sredstva za tu funkciju u 2022. godini (37,4 milijarde eura). Međutim, porast troškova za usluge zaštite od požara u apsolutnim brojevima u skladu je s povećanjima u drugim sektorima, tako da usluge zaštite od požara konzistentno čine 0,5 posto ukupnih vladinih rashoda od 2017. godine. Godine 2023. Rumunjska je imala najviši udio rashoda za usluge zaštite od požara, i to 0,9 posto ukupnih vladinih rashoda, slijede je Estonija i Grčka s po 0,7 posto.

Nasuprot tome, Danska je izvijestila o najnižem udjelu rashoda za usluge zaštite od požara (0,1 posto), a slijede je Malta (0,2 posto), Portugal i Austrija (obje 0,3 posto).

Kako smo nedavno pisali, Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) nabavlja 34 nova vozila vrijedna oko 10 milijuna eura prvenstveno namijenjena za gašenje šumskih požara. U planu je nabava još 149 lakih vozila te oprema za više od 10.000 vatrogasca. Šumski ekosustavi u Hrvatskoj pokrivaju 44 posto kopnene površine, a jedan od ključnih čimbenika koji ugrožavaju šume u Republici Hrvatskoj su šumski požari.

Moderno vatrogastvo mora se prilagoditi klimatskim promjenama te sve većim rizicima od pojavnosti požara, a ovim projektom pomoći će se ruralnim vatrogasnim postrojbama s pretežno potpomognutih i brdsko-planinskih područja za sve veće izazove i ugroze koje prijete od šumskih požara, objavili su iz HVZ-a prije nekoliko mjeseci.

„Cilj projekta je smanjenje broja šumskih požara kroz prevenciju, bolju opremljenost vatrogasaca i informiranost građana. Ovaj projekt obuhvatit će vatrogasne postrojbe na 70 posto teritorija Hrvatske, što uključuje 55 posto svih vatrogasnih postrojbi u zemlji. U konačnici, projekt će pomoći u jačanju otpornosti Hrvatske na povećane rizike od šumskih požara i smanjenju šteta uzrokovanih tim požarima“ – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

A štete su velike – u šumskim požarima je ove godine u Europskoj uniji izgorjelo je više od milijun hektara zemljišta, najviše od kada su počela službena mjerenja 2006. godine, pokazuju podaci Informacijskog sustava EU-a o šumskim požarima (EFFIS).

Do sada je u požarima izgorjelo sveukupno 1.028.000 hektara zemljišta, što je površina veća od Cipra, najviše ikada od početka praćenja šumskih požara u cijeloj Uniji. Prethodni neslavni rekord je zabilježen 2017., kada je u šumskim požarima uništeno 998.000 hektara zemljišta.

Najviše pogođene države su Španjolska i Portugal, na koje otpadaju dvije trećine spaljenog zemljišta EU-a.