Hrvatska među prvima po rastu BDP-a u prvom tromjesečju

U prvom tromjesečju 2024. Hrvatska je bila pri vrhu Europske unije po rastu BDP-a, uz Maltu i Cipar te je znatno iznad europskog prosjeka, pokazali su podaci Eurostata, europskog statističkog ureda.

U razdoblju od siječnja do ožujka ove godine gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada se smanjila za 0,1 posto.

Gospodarstvo EU-a pratilo je na početku godine tempo rasta eurozone, uz procijenjenu stopu rasta od 0,3 posto, nakon stagnacije u razdoblju od listopada do prosinca lani.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najsnažnije je u prvom tromjesečju porasla gospodarska aktivnost na Malti i Cipru, za 1,3 odnosno za 1,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u prvom tromjesečju za jedan posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za dva posto, prema sezonski prilagođenim podacima.

Pad aktivnosti bilježile su samo Danska, za 1,8 posto, te Estonija i Nizozemska, za 0,5 odnosno za 0,1 posto. U Sloveniji se BDP zadržao na razini prethodnog tromjesečja.

Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone uvećano je u prva tri mjeseca 2024. za 0,4 posto. U četvrtom tromjesečju 2023. aktivnost je na području eurozone porasla za 0,2 posto. Na razini EU, BDP je na početku godine uvećan za 0,5 posto, neznatno snažnije no što su pokazivale dosadašnje procjene. Na kraju 2023. bio je uvećan za 0,3 posto.

Najsnažnije je u prvom tromjesečju na godišnjoj razini poraslo gospodarstvo Malte, za 4,6 posto. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a za 3,9 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U četvrtom tromjesečju uvećan je za 4,4 posto.

Na trećem mjestu je i Cipar s rastom gospodarske aktivnosti na početku godine za 3,4 posto. S druge strane, daleko najveći pad bilježila je Irska, za 5,9 posto. Slijede Estonija i Austrija s padom aktivnosti za 2,1 odnosno za 1,2 posto.

Broj zaposlenih porastao je na oba područja gotovo istim tempom kao i na kraju 2023. Godišnja usporedba pokazuje pak blago usporavanje, uz pad stope zaposlenosti u eurozoni s 1,2 na jedan posto. U EU je pala s jedan na 0,9 posto.

Hrvatska prati europski prosjek povećanjem broja zaposlenih u prvom tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,4 posto. Blizu je prosjeka i po povećanju broja zaposlenih u odnosu na prva tri prošlogodišnja mjeseca, uz stopu rasta od 1,1 posto. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 1,9 posto.

Istu tromjesečnu stopu rasta broja zaposlenih bilježile su na početku godine Mađarska i Latvija dok je Italija bila uz Hrvatsku po godišnjoj stopi rasta.

Rumunjska i Malta prednjačile su najsnažnijim rastom broja zaposlenih, za 2,4 posto odnosno za 1,4 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Na godišnjoj razini je pak najsnažniji rast bilježila Malta, za 5,8 posto, dok je Rumunjska bila na drugom mjestu s povećanjem broja zaposlenih za četiri posto.