Hrvatska je u dobroj poziciji za energetsku tranziciju, ali sve ovisi o smirivanju ratnih sukoba

Energetska tranzicija je prioritet u Europi, ali ne i drugdje gdje je fokus još na gospodarskom rastu, što je uz geopolitička zaoštravanja i ratove prepreka za globalnu tranziciju, no Hrvatska je zbog LNG terminala i oslonjenosti na uslužne djelatnosti u relativno dobroj poziciji, istaknuto je u srijedu na konferenciji.

Riječ je o petoj konferenciji iz serije Eurotransformacija – “Energetika budućnosti i zeleni turizam”, koja je u organizaciji Motus Medije okupila stručnjake iz energetike i turizma te druge, prenosi Hina.

Energetski analitičar Igor Dekanić naglasio je da je Hrvatskoj “dobro došla” deindustrijalizacija u prošlom stoljeću, jer bez velike industrije i potrošnja energije je manja.

“Uslužne djelatnosti, posebice turizam koji je grana broj jedan u Hrvatskoj, troše puno manje energije nego industrija pa imamo šansu provesti zelenu tranziciju i u turizmu i u energetici, ali će to i kod nas, kao i drugdje u svijetu, ipak ovisiti o smirivanju ili i završetku ratnih zbivanja u Ukrajini, a sada i na Bliskom istoku”, istaknuo je Dekanić.

Važnim smatra to što se u Hrvatskoj sve više ulaže u geotermalnu i energiju vjetra te sunca, ali poručuje da je potrebno više ulagati u informatizirano upravljanje energetskim procesima, a u turizmu se prilagoditi situaciji i razvijati što više tzv. mikroenergetske sustave s novim tehnologijama.

Kazao je da više ne bi trebalo biti velikih šokova kada se radi o cijenama energije kao što je to bilo kada je počeo rat u Ukrajini.

Velikom “dilemom budućnosti” označio je različite ciljeve zelene transformacije i tzv. ratne ekonomije, koja sada već dosta obuzima svijet, jer je u prvom cilj održiva energetika s nižim troškovima i više korištenje obnovljivih izvora energije, a u drugom je bitan razvoj oružja i niži troškovi energije radi financiranja ratnih potreba.

“Uz to, u svijetu danas imamo i energetski paradoks, jer zemlje koje su najmanje ulagale u tranziciju i koriste fosilna goriva imaju bogatija gospodarstva nego one koje su u to ulagale. Globalno gledano, Europa se zadnjih osam-deset godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma, jedina drži toga i smanjuje potrošnju fosilne energije. S druge strane, Azija, koja je i najveći potrošač energije u svijetu, čak 50 posto sve energije, potrošnju je dodatno povećala za 30 posto, dok je svijet ukupno tu potrošnju povećao za 16 posto”, iznio je Dekanić.

O energetskoj spremnosti Europe za zimu, zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković rekla je da je ta spremnost bolja nego lani te da se ne očekuju veliki potresi na tržištu, ali i da se EU za jačanje svoje energetske pozicije mora osloboditi ovisnosti o Rusiji.

“U EU-u se moraju razviti diversificirani energetski proizvodi, s naglaskom na plin i obnovljive izvore, jer energetski šok povezan s ruskom agresijom na Ukrajinu je preživjela, ali sada su tu veliki sukobi i u drugi i dijelovima svijeta i to je novi problem za kojeg se svi nadaju da neće eskalirati”, dodala je Jerković.

Direktorica sektora u LNG terminalu na Krku Danijela Šimović naglasila je pak važnost tog terminala jer se “pokazao ključnim u proteklom razdoblju i donio mogućnosti da nam izvor plina bude bilo koja država i da bilo koji brod tu može pristati”.

“Sve i da se hoće ne može se iz terminala izvesti sav plin, odnosno bar jedna trećina ne može otići iz Hrvatske, a pokazalo se i da većina plina i ostaje kod nas”, kazala je Šimović koja također smatra da je teško predvidjeti budućnost, ali da će se terminal povećati.

Ravnateljica uprave u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić na konferenciji je rekla da Hrvatska ima novu strategiju održivog razvoj turizma te prvi puta i velika sredstava iz NPOO-a za projekte u turizmu za digitalnu i zelenu tranziciju.

“Novim zakonom definira se i veća odgovornost lokalne samouprave u razvoju turizma na njihovim područjima, a daje i alate za održivo upravljanje turizmom i sve na temelju izračuna njihovih prihvatnih kapaciteta i drugih podataka. Cilj je doći do održivog turizma nasuprot masovnog koji u ljeti s velikim brojevima znatno opterećuje infrastrukturu”, poručila je Udovičić.