Hrvatska je 2022. godine bila među zemljama s najmanje zaposlenih studenata

Prošle godine 72 posto Europljana, u dobi od 15 do 29 godina, nije radilo tijekom obrazovanja i nije tražilo posao, 25 posto ih je bilo zaposleno, a ostali su aktivno tražili posao, pokazali su podaci Ureda za statistiku Europske unije, Eurostata.

U Hrvatskoj je manje od jedan posto mladih u toj dobi tražilo zaposlenje te je među zemljama s najvećim udjelom studenata izvan radne snage.

Postotak žena u obrazovanju je u 2022. godini bio puno veći nego postotak muškaraca, a ta razlika se najviše vidjela u skupini od 20 do 24 godine, 54 posto žena u usporedbi s 45 posto muškaraca. Ipak, za žene je vjerojatnije da će ostati izvan obrazovanja i radne snage. U skupini od 25 do 29 godina, 15 posto žena i sedam posto muškaraca bilo je izvan obrazovanja i radne snage.

Prijelaz mladih iz formalnog obrazovanja na tržište rada jako se razlikuje među zemljama Europske unije, a na te razlike može utjecati nekoliko faktora kao što su kulturni čimbenici, nacionalni obrazovni sustavi, dostupnost obuke i karakteristike tržišta rada.

Istraživanje Eurostata je otkrilo da se četvrtina mladih Europljana zapošljava tijekom studija, ali postotak se znatno razlikuje od države do države.

Najviše mladih zaposlenih tijekom obrazovanja ima Nizozemska sa 73 posto, nakon nje je Danska s 52 posto i na trećem mjestu je Njemačka s 45 posto. Najmanje mladih koji su zaposleni zabilježeno je u Rumunjskoj, samo dva posto, u Slovačkoj je pet posto, a u Mađarskoj šest posto.

Najviše onih koji nisu imali posao, ali su ga aktivno tražili imala je Švedska s 13 posto, Finska je imala sedam posto, a Nizozemska šest posto. Uz Hrvatsku, Mađarska, Češka, Rumunjska, Poljska i Litva imale su najmanje mladih koji su tražili posao, jedan posto, te su među zemljama koje su imale najviše nezaposlenih studenata.