Hrvatska ima najmanje pritužbi građana na zagađenje okoliša i buku u EU

Hrvatska je od osamostaljenja bila vrlo uspješna u deindustrijalizaciji što je svakako ostavilo negativan trag na strukturi ekonomije, no s druge strane zasigurno je ta činjenica pridonijela i podatku da je postala zemlja s najmanjim brojem pritužbi građana zbog zagađenja ili okolišnih problema među članicama Europske unije.

U 2023. godini, kako je objavio Eurostat, 12,2 posto europske populacije se žalilo da zagađenje utječe na njihova domaćinstva što je u četiri godine pad od 2,9 postotnih bodova.

Na Malti se čak 34,7 posto stanovništva požalilo za probleme sa zagađenjem okoliša, a nakon Malte najveći postotak takvih pritužbi imale su Grčka s 20,5 posto populacije te Njemačka sa 16,8 posto i Francuska sa 16 posto.

U Hrvatskoj je, dakle, udio bio najmanji, tek 4,2 posto, a po tome se još ističu Švedska s brojkom od pet posto te Slovačka s 5,8 posto.

Naravno, ono što povećava probleme oko očuvanja okoliša je stupanj urbanizacije, pa se tako u cijeloj EU na zagađenje u gradovima žali 17,2 posto urbane populacije.

Na Malti i u Francuskoj svaki treći gradski stanovnik je osjećao probleme vezane za zagađenje okoliša. U šest članica EU-a stopa je bila iznad 20 posto kod gradskog stanovništva, dok je u 17 zemalja ona varirala između 10 i 20 posto.

Samo su četiri EU zemlje imale manje od 10 posto gradskog stanovništva koje je imalo pritužbe na zagađenje njihova okoliša. Najmanje ih je bilo u Švedskoj, tek 6,2 posto, a onda slijedi Hrvatska sa 6,7 posto te Slovačka sa 7,6 posto.

Ako se pogledaju udjeli kod stanovnika koji žive u ruralnim područjima, Hrvatska je tu opet najbolja s tek 2,7 posto te ispred Grčke s 2,8 posto i Švedske s 3,4 posto.

Očito su Hrvatska i Švedska zemlje u kojima građani općenito osjećaju najmanji negativni utjecaj zagađenja okoliša na njihove živote.

Zanimljiv je podatak da je Slovenija na vrhu kad je riječ o postotku ruralnog stanovništva nezadovoljnog stanjem ugroze okoliša. Bilo ih je 12,3 posto, no to možda i nije preveliko iznenađenje s obzirom da veliki broj Slovenaca zapravo živi u ruralnim područjima.

Iza Slovenije najviše pritužbi su imali Mađari u ruralnim područjima, odnosno 11,7 posto, a onda Ciprani s 10,8 posto.

Podatak za manje gradove i predgrađa pokazuje da je tu opet najbolja Hrvatska gdje se 3,6 posto stanovništva žalilo na zagađenje okoliša, a također je ponovno najgora Malta s brojkom od 28,1 posto.

Zemlje u kojoj je najmanja razlika između stope pritužbi građana u ruralnim i urbanim područjima su Cipar sa samo 0,9 postotnih bodova te Estonija s jednim postotnim bodom. Kod Hrvatske je razlika četiri postotna boda.

Jedan od oblika zagađenja koji se obično analizira je i buka, a u EU je 18,2 posto stanovništva smatralo da im buka iz okoliša smeta. To je 2,4 postotna boda manje no u 2010. godini.

Hrvatska nema nekih problema ni s bukom, pa se tek 6,7 posto populacije požalilo na tu vrstu zagađenja čime je opet bila najbolja u EU ispred Slovačke s 8,6 posto te Bugarske s 8,7 posto.

Naravno, da je problem buke izraženiji u gradovima pa je u tom smislu europski prosjek 24,3 posto. Drugim riječima svaki četvrti Europljanin je imao taj problem. U manjim mjestima i predgrađima brojka pada na 16,9 posto, a u ruralnim područjima na 10,5 posto.

Najviše problema s bukom u gradovima su iskazali stanovnici Luksemburga, Malte, Nizozemska i Portugal.

Najmanji brojku i tu ima Hrvatska, tek 8,5 posto ispred Mađarske s 11,2 posto i Slovačke s 12,2 posto.

Hrvatska brojka za ruralna područja je 4,9 posto.