U prošloj godini, kako se vidi iz podataka Eurostata, prosječan trošak sata rada iznosio je 34,9 eura na razini cijele Europske unije (EU) i 38,2 eura u eurozoni.
To je povećanje u odnosu na 2024. godinu kada je brojka za EU bila 33,5 eura, a za eurozonu 36,8 eura.
Najniži trošak sata rada imala je Bugarska gdje je on iznosio 12 eura. Zatim slijede Rumunjska s 13,6 eura te Mađarska s 15,2 eura.
Najvišu pak cijenu sata rada imao je Luksemburg, a brojka je tamo došla na 56,8 eura. Druga je po tome Danska s 51,7 eura, a treća Nizozemska sa 47,9 eura.
U Hrvatskoj je sat rada koštao 18,4 eura.
Uz tri spomenute zemlje niži trošak sata rada od Hrvatske još imaju Grčka, Litva i Latvija. U Grčkoj je 18,2 eura, u Litvi 17,8 eura, a u Latviji 16,3 eura.
U Sloveniji je brojka iznosila 29,7 eura dok je u Njemačkoj to bilo 45 eura.
Njemačka ima najveći trošak sata rada među četiri najveća gospodarstva. Odmah iza je Francuska sa 44,3 eura, a nakon toga Italija s 32 eura. U Španjolskoj je trošak sata rada bio 26,4 eura.
Inače, prije 10 godina, odnosno 2016. godine, trošak sata rada u Hrvatskoj iznosio je 9,5 eura, a toliko je bio i prije ulaska u EU 2012. godine.
Ono što spada u trošak rada se dijeli na plaću i ostale troškove kao što su socijalna davanja.
Udio troškova koji nisu sama plaća bili su 24,8 posto u EU i 25,6 posto u eurozoni.
Najniži udio takvih troškova imala je Rumunjska gdje je bio tek na 4,8 posto, a slijede Litva s 5,5 posto i Malta s 5,8 posto.
Izvor: Eurostat
Najveću razinu ima Francuska s udjelom od 32,3 posto ispred Švedske s 31,7 posto i Slovačke s 28,6 posto.
U Hrvatskoj je taj udio 11,9 posto, a u Sloveniji 13,6 posto.
U eurozoni u prošloj je godini trošak sata rada porastao u svim zemljama osim na Malti gdje je u odnosu na 2024. bio niži 0,5 posto.
Najveći rast je zabilježila Bugarska od 13,1 posto, a odmah iza Hrvatska s 11,6 posto. Slovenija je bila treća s rastom od 9,3 posto.
Pročitajte još:
Najmanji porast imala je Francuska od tek dva posto ispred Italije s 3,2 posto te Španjolske, Cipra i Luksemburga od po 3,5 posto.
Kod zemalja izvan eurozone svugdje je došlo do rasta troška rada, a najviše u Rumunjskoj stopom od 10,6 posto. Najmanje je to bilo u Danskoj gdje je trošak povećan za tri posto.
