Hrvati imaju najduži radni tjedan u Europskoj uniji

Foto: Fox/Pexels

Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

U Zakonu o radu, piše Hina, stoji da se punim radnim vremenom smatra 40 sati tjedno, osim ako se ne ugovori drugačije.

Ta mogućnost drugačijeg ugovaranja, koja u principu ide u korist radnika jer na taj način zadržavaju istu razinu plaće, premalo se koristi, rekla je Hini izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH Sunčica Brnardić.

Ističe kako u Hrvatskoj bilježimo snažan rast plaća i produktivnosti, no to ne prati i povećanje konkurentnosti u poboljšanju uvjeta rada, u čemu još uvijek snažno zaostajemo za drugim članicama EU.

Skraćivanje prosječnog radnog tjedna u drugim državama EU u pravilu se, ističe, odvija kroz granske kolektivne ugovore gdje se prepoznaju mogućnosti i specifičnosti u pojedinim djelatnostima.

“Zanimljiv primjer je Francuska koja je još 1998. Zakonom skratila radni tjedan na 35 sati, što je potaklo udruge poslodavaca i sindikate na kolektivno pregovaranje o tom, ali i drugim pitanjima. Budući da je zbog direktiva Europske unije, ali i općenito zbog uređivanja tržišta rada u Hrvatskoj potrebno potaknuti kolektivno pregovaranje, bilo bi zanimljivo razmisliti o takvoj inicijativi”, naglašava Brnardić.

Kraće radno vremije može podignuti učinkovitost rada, povećati zadovoljstvo radnika i smanjiti stopu bolovanja, no poslodavci premalo prepoznaju skraćeni radni tjedan kao važno sredstvo organizacije rada i privlačenja i zadržavanja radnika.

Prema istraživanju koje je proveo SSSH, skraćivanje radnog vremena za tri sata tjedno imalo bi veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo radnika trenutnim poslom kao i individualnu produktivnost, a to se posebno odnosi na radnike u privatnom sektoru.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Darije Hanzalek kaže kako je za uspješnu tranziciju prema kraćem radnom vremenu na razini cijelog društva potrebno ispunjenje nekoliko preduvjeta.

6 Odgovora

  1. Katastrofa, unazadili nas za 30 godina, iscrpljuju,nije ni cudo sto mladi izlaze van drzave jer je ovo postalo hodajuci kaos

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari