HOK inzistira na učenju temeljenom na radu kod licenciranog poslodavca

Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) poručili su kako će se kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odraziti na budućnost domaćeg obrtništva, zbog čega oni inzistiraju na učenju temeljenom na radu. Dodali su da su u postupku e-savjetovanja uputili 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja.

HOK je tražio da se u sve komentirane kurikulume uvrsti jasna informacija da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem učenika kod licenciranog poslodavca, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. HOK je istaknuo stav da je minimalno polovinu bodova od ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca.

Također, HOK je tražio jasno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio položen naučnički ispit. Zatraženo je i jasno isticanje da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju, regulira posebnim propisima kojima zato što je izuzetno važno da informacije o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu budu jasne.

Dodatno je priložio komentar specifično za zanimanja kozmetičar i frizer – da se ta zanimanja trebaju provoditi u sustavu naukovanja na trogodišnjoj razini budući da to omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. Naime, kurikulumi su trenutačno izrađeni na razini četverogodišnjeg programa, prenosi Hina, no unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu.

“Kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odrazit će se na budućnost hrvatskog obrtništva, zato je izuzetno važno da inzistiramo na učenju temeljenom na radu”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil napominjući kako ne postoji bolji način za mladog obrtnika da nauči svoje zanimanje nego u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje i vještine.

Obrtništvo je, kako je rekao, rastuća snaga, a osobito veseli promjena trenda i porast interesa za obrtničkim zanimanjima te stabilan rast upisane djece u ista. Iznio je podatak da unatrag pet godina ima više od 20.000 djece upisane u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK.

U školskoj godini 2023./2024. u JMO programe (jedinstveni model obrazovanja), kako su naveli iz HOK-a, upisano je 4.524 učenika, što je blagi porast u odnosu na školsku godinu 2022./2023. kada je upisano 4.256 učenika, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.

Podsjećamo, u svibnju smo izvijestili o tome kako su kvalificirani mesari deficitarni na tržištu rada u Hrvatskoj. Obrazovanje za zvanje mesar traje tri godine, nakon čega učenici stječu srednju stručnu spremu. Nastavni program zanimanja mesar odvija se po jedinstvenom modelu obrazovanja, a sastoji se od općih, stručnih i izbornih predmeta te praktične nastave.

Kako bi potaknuli mlade ljude da se školuju za mesare, članice jedne od vodećih mesnih industrija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, PPK karlovačka mesna industrija i Mesna industrija Vajda iz Čakovca, u školskoj godini 2024./2025. budućim kvalificiranim mesarima nude mjesečnu stipendiju u iznosu od čak 200 eura, plaćeni rad na praksi i trošak prijevoza, besplatni topli obrok za vrijeme prakse, besplatne udžbenike i druge pogodnosti.