Švicarska vlada ovog mjeseca treba objaviti svoje preporuke za nadziranje banaka koje su “prevelike da propadnu”, što bi moglo opteretiti UBS strožim poslovnim pravilima.
Otkako je UBS prije godinu dana spasio svog posrnulog rivala Credit Suisse, čeka se reagiranje vlasti s mjerama kako zaštititi Švicarsku od rizika da jedina preostala velika banka u zemlji, odnosno UBS, također ne propadne.
U izvješću za koje se očekuje da će biti nekoliko stotina stranica, odjeljak o kapitalnim zahtjevima bit će posebno ispitan, prenosi Reuters, a UBS bi u slučaju rigoroznijih mjera potencijalno morao pronaći desetke milijardi dodatnih dolara kako bi se zaštitio od kraha u stilu Credit Suisse.
“Švicarska jednostavno ne može dopustiti da UBS propadne. Da jest, to bi imalo apsolutno razoran učinak na švicarsko gospodarstvo”, rekao je Stefan Legge, ekonomist sa Sveučilišta St. Gallen.
Ove godine ipak ne očekuje očekuju značajnije promjene. Parlament prvo mora razmotriti sve preporuke prije nego što vlada podnese nacrt zakona. Tada počinju konzultacije s bankama i drugim dionicima. Na kraju, kaže Legge, država vjerojatno neće stvarati previše prepreka za UBS, jer kako ističu, plana B nema.
Ako se UBS raspadne, više neće biti lokalnih rivala koji bi ga apsorbirali. A trošak nacionalizacije mogao bi biti koban za javne financije, kažu stručnjaci.
S oko 1,7 trilijuna dolara, UBS-ova bilanca dvostruko je veća od godišnje proizvodnje švicarskog gospodarstva, što banci daje izuzetnu težinu za veliko gospodarstvo.
Donji dom švicarskog parlamenta u svibnju 2023. godine podržao je prijedlog kojim se traži da sistemski relevantne banke imaju omjer financijske poluge od 15 posto imovine, daleko više nego u Europskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Britaniji.
Na temelju običnog temeljnog kapitala prvog reda od 79 milijardi američkih dolara, UBS je na kraju 2023. imao omjer od 4,7 posto.
„Veći omjer bi vjerojatno ostavio UBS-u potrebu za pronalaženjem više od 100 milijardi dolara dodatnog kapitala. To se ne može učiniti u razumnom roku zadržavanjem dobiti, a prikupljanje takvih iznosa putem tržišta kapitala teško je realno. Banka bi, međutim, mogla smanjiti svoju bilancu i smanjiti ponudu kredita“, rekao je Andreas Ita iz konzultantske kuće Orbit36.
I UBS i švicarska vlada odbili su komentirati navode za Reuters.
Pročitajte još:
Ministrica financija Švicarske, Karin Keller-Sutter, rekla je prošle godine da dolaze veći kapitalni zahtjevi prema bankama. Međutim, također je rekla, podsjeća Reuters, da bi pretjerana regulacija mogla ugroziti sposobnost Švicarske da se natječe s drugim financijskim središtima poput New Yorka, Londona, Singapura i Dubaija.
“Ako želite ostati u prvoj ligi, nećete moći izbjeći određene rizike u budućnosti”, rekla je.
UBS je također upozorio da bi pretjerani kapitalni zahtjevi u konačnici naštetili potrošaču.
“Ako imate previše kapitala, kažnjavate dioničare, ali i klijente, jer bankarske usluge postaju skuplje”, rekao je nedavno predsjednik UBS-a, Colm Kelleher, za novine NZZ am Sonntag.
