HNB: Povećan inozemni dug u prvom kvartalu 2024. godine

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u  prvom je tromjesečju 2024. ostvaren manjak od 2,54 milijardi eura, što je za 0,36 milijardi eura nepovoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine, navodi se u Statističkom priopćenju o platnoj bilanci, stanju bruto inozemnog duga i stanju međunarodnih ulaganja za prvo tromjesečje 2024. godine, koji je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Takvom pogoršanju najviše je pridonio podračun usluga, čiji je pozitivni saldo smanjen za 0,28 milijardi eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog nižih prihoda od usluga oplemenjivanja koje su u istom tromjesečju prethodne godine bile neuobičajeno visoke. 

„Salda robe, primarnog i sekundarnog dohotka neznatno su se poboljšala u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine. Saldo kapitalnih transakcija nepovoljniji je za 0,26 milijardi eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ali je i nadalje ostao pozitivan – 0,20 milijardi eura“, navode iz HNB-a.

Neto priljev kapitala, odnosno negativna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza, na financijskom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2024. iznosio 2,7 milijardi eura, što je za 1,94 milijardi eura više nego u istom razdoblju prethodne godine.

„Zabilježeni neto priljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto priljeva na računu ostalih ulaganja (2,37 milijardi eura). Istodobno je zabilježeno i neznatno smanjenje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto priljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 0,70 milijardi eura, a na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto odljev kapitala od 1,02 milijardi eura“, navodi se u ovoj publikaciji.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 2,64 milijardi eura ili 3,4 posto BDP-a, a za cijelu 2023. godinu, za usporedbu, zabilježeno je tri milijarde eura, odnosno 3,9 posto BDP-a. U posljednja četiri tromjesečja, navodi HNB, vidljiv je i neto priljev na financijskom računu od 0,73 milijarde eura ili 0,9 posto BDP-a, u odnosu na neto odljev od 1,21 milijardi eura ili 1,6 posto BDP-a, zabilježen u 2023. godini.

Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosi  –18,43 milijardi eura te bilježi pad od 23,8 posto BDP-a.

Stanje bruto inozemnog duga na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosilo je 64,9 milijardi eura ili 83,7 posto BDP-a, što je za 0,9 milijardi eura više, ali za 0,7 posto postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju 2023.

Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (70,9 posto ukupnog bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na kraj 2023. za 1,82 milijardi eura odnosno povećalo se za 1,1 postotni bod kad se promatra omjer duga i BDP-a, navodi se u priopćenju.