HNB: Bruto inozemni dug smanjen za 2,6 posto BDP-a

Stanje bruto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. godine iznosilo je 56,5 milijardi eura ili 79,4 posto BDP-a, što je za 0,3 milijardi eura ili 2,6 posto BDP-a manje nego na kraju ožujka 2023. godine, priopćila je danas Hrvatska narodna banka (HNB), čemu je najviše pridonijelo smanjenje duga središnje banke i opće države praćeno rastom nominalnog BDP-a.

Neto inozemni dug smanjio se tijekom drugog tromjesečja 2023. godine za 0,2 milijarde eura, čemu je najviše pridonijelo sezonsko poboljšanje neto inozemne pozicije banaka.

Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. godine, kažu u HNB-u, iznosilo 1,5 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a u usporedbi s ožujkom, kada je iznosilo 1,6 milijardi eura ili 2,4 posto BDP-a.

Sa smanjenjem neto vlasničkih obveza blagi pad neto inozemnog duga odrazio se i na stanje neto međunarodnih ulaganja, koje se tek neznatno poboljšalo i iznosi -18,1 milijardu eura.

Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja također poboljšao s –26,7 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem ožujka 2023. godine, na –25,5 posto BDP-a krajem lipnja.

Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance znatno se poboljšao tijekom drugog tromjesečja 2023. godine, kažu u središnjoj banci, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to kao odraz snažnog povećanja ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog rekordnih isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. U skladu s tim na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto odljev kapitala uz poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2023. godine, ostvaren višak od 0,6 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi eura povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome su pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno fondovima. Poboljšanju salda na tekućem i kapitalnom računu pridonijelo je i povećanje neto izvoza usluga, ponajprije zbog snažnog rasta prihoda od turizma.

Manjak se, pak, povećao u robnoj razmjeni s inozemstvom uz istodobno smanjenje robnog izvoza i uvoza na godišnjoj razini. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2023. godine iznosio je 2,6 posto BDP-a, što je za tri postotna boda više nego zabilježeni saldo u cijeloj 2022. godini.

Neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance iznosio je 0,2 milijarde eura, a zabilježeni neto odljev kapitala isključivo je posljedica snažnog neto odljeva na računu portfeljnih ulaganja, ponajviše zbog porasta inozemne imovine, odnosno zbog rasta ulaganja domaćih rezidenata u dužničke vrijednosne papire u inozemstvu.

U razdoblju od travnja do lipnja na svim je ostalim podračunima ostvaren neto priljev kapitala, priopćeno je iz HNB-a.