Prošla godina ostat će upamćena kao još jedna iznimno uspješna za tržišta kapitala, kako na svjetskoj razini, tako i u Hrvatskoj te zemljama srednje i istočne Europe. Kontinuirani rast dioničkih tržišta, smirivanje obvezničkih prinosa, pad percepcije rizika na domaćem tržištu te viša razina financijske pismenosti građana oblikovali su okruženje u kojem su društva za upravljanje investicijskim fondovima ostvarila vrlo dobre rezultate.
Otvoreni investicijski fondovi (UCITS), kao i alternativni fondovi, povećali su imovinu pod upravljanjem, privukli nove ulagatelje i ostvarili prinose koji su u pojedinim segmentima premašili i najoptimističnije prognoze. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina investicijskih fondova prošle je godine dosegnula četiri milijarde eura.
Iz Hanfe su za Financije.hr objasnili koji su ključni faktori rasta imovine investicijskih fondova u prošloj godini. Na kraju 2025. poslovalo je ukupno 110 UCITS fondova. Njihova ukupna neto imovina iznosila je 4,0 milijarde eura te je u odnosu na kraj prethodne godine bila za 814,4 milijuna eura ili 25,2 posto veća, objašnjavaju iz Hanfe.
Najveći dio tog rasta odnosi se na uplate ulagatelja.
Promijenila se i struktura sustava UCITS fondova po vrstama pa je krajem 2025. godine udjel novčanih fondova, prema veličini neto imovine, iznosi oko 35,4 posto, dok je krajem 2006. godine taj postotak iznosio oko 27 posto. Konačno, dio rasta imovine UCITS fondova 2025. godine odnosi se i na pozitivan utjecaj tržišta jer je većina UCITS fondova ostvarila pozitivan prinos (pri čemu su prinosi primjerice svih dioničkih fondova veći od 10 posto).
Iz Hanfe su pojasnili i kakva je struktura ulagatelja u investicijske fondove u današnje vrijeme. Na 31.12.2025. većinu ulaganja (nešto više od 80 posto NAV-a UCITS fondova) drže ulagatelji koji su fizičke osobe i u odnosu na 31.3.2010. (za koji datum Hanfa ima prve podatke o strukturi ulagatelja UCITS fondova) taj je udio porastao za skoro 30 postotnih bodova.
Na rast NAV-a UCITS fondova potencijalno je, osim kretanja kamatnih stopa, najviše utjecala bolja financijska pismenost građana te u tom smislu otvaranje građana prema ulaganjima u druge instrumente (npr. narodne obveznice i trezorski zapisi, novčani fondovi…), kao i dobri rezultati na domaćem i globalnom tržištu kapitala u posljednje 2-3 godine.
Zanimalo nas je koliko je rast održiv u kontekstu trenutačnih tržišnih rizika te kako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga procjenjuje izloženost fondova volatilnosti tržišta, geopolitičkim rizicima i mogućem usporavanju gospodarstva.
Iako je volatilnost na svjetskim financijskim tržištima smanjena u drugom dijelu prošle godine, ona je i dalje vrlo osjetljiva na svaku novu informaciju iz geopolitičkog, makroekonomskog ili financijskog segmenta koja može pokrenuti korekcije cijena na financijskim tržištima. Investicijski fondovi, kao i svi drugi investitori, u takvim su okolnostima izloženi povećanom tržišnom riziku koji se potencijalno može (ali ne mora) materijalizirati.
Investitori trebaju biti svjesni da su kroz ulaganja u UCITS fondove izloženi rizicima, kako tržišnim tako i ostalim financijskim i nefinancijskim, a koji mogu utjecati na volatilnost cijene udjela fonda pa tako i na dobit ili gubitak koji će oni ostvariti kroz to ulaganje. Rizici mogu biti i odraz geopolitičkih rizika i usporavanja gospodarstva, poručili su iz Hanfe.
Za kraj, obrazložili su nam primjećuje li Hanfa promjene u investicijskim strategijama fondova u odnosu na razdoblje prije financijske krize 2008. godine.
„U odnosu na kraj 2007. investicijske strategije fondova su se promijenile na način da se tada veći dio tržišta otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (skoro 50 posto), prema vrijednosti neto imovine, odnosio na dioničke fondove, dok se sada najveći dio hrvatskog tržišta UCITS fondova odnosi na, u pravilu manje rizične, novčane (oko 35 posto) i obvezničke fondove (nešto manje od 20 posto)“.
Pročitajte još:
Dodatno, ulaganja samih UCITS fondova su se promijenila na način da se sada veći dio imovine (skoro 65 posto) u koju ulažu UCITS fondovi odnosi na inozemnu imovinu (vrijednosne papire i depozite), dok je krajem 2007. veći dio imovine (skoro 70 posto) bio uložen u domaće vrijednosne papire i depozite.
Neto imovina UCITS fondova 25 posto veća u siječnju 2026. godine
Hanfa je izvijestila i da je na kraju siječnja 2026. godine u Hrvatskoj poslovalo 107 UCITS fondova. Njihova ukupna neto imovina iznosila je 4,1 milijardu eura te je bila za 90,4 milijuna eura ili 2,2 posto veća u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne neto uplate u sve UCITS fondove u siječnju su bile pozitivne i iznosile su 43,7 milijuna eura.
Jedan odgovor
Prošla godina ostat će upamćena kao još jedna iznimno uspješna