Guverner HNB-a: Monetarna politika Hrvatske ovisi o dešavanjima u europodručju

Monetarna politika Hrvatske ovisi o onome što se dešava u europodručju, a ne samo o dešavanjima u Hrvatskoj te naša politika kamatnih stopa ovisi i o projekciji inflacije u budućnosti koja se radi za svako tromjesečje, poručio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, komentirajući transmisiju europskih monetarnih politika na Hrvatsku.

Europodručje je i dalje je na putanji koja je ispod pretpandemijskog rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) i obje procjene Europske središnje banke (ESB) – i rujanska i prosinačka, su niže od toga, a prosinačka čak dodatno daje slabije procjene za period od 2024. do 2026. godine.

Odluke ESB-a od ljeta 2022. godine povećale su kamatne stope za četiri i pol procentna poena, a taj trend je nakon zadnje sjednice Upravnog vijeća zaustavljen. To znači, pojašnjava guverner Vujčić, da smo kao EU dosegli takozvani „plato“, odnosno razinu s koje ćemo sada promatrati dalja kretanja.

Vjeruje da će se u narednom periodu i u Hrvatskoj i u EU taj trend nastaviti.

„Za sada se smatra da smo došli na dovoljnu razinu kamatnih stopa i da su uvjeti dovoljno restriktivni da možemo očekivati daljnje smanjenje inflacije bez dodatnog dizanja kamatnih stopa. Ako se naše projekcije inflacije realiziraju, ovakve kakve jesu, daljnje povećanje kamata ne bi trebalo biti potrebno. Ipak, uvijek postoje rizici. Ako oni budu takvi da zbog nekog šoka dođe do rasta inflacije, onda naravno nije isključeno dalje dizanje kamatnih stopa“, rekao je guverner HNB-a prezentirajući makroekonomske projekcije ze europodručje i Hrvatsku te odluke Upravnog vijeća ESB-a.

Kamatna stopa na mogućnost deponiranja kod središnje banke (DFR), prema odluci ESB-a, je četiri posto, glavne operacije refinanciranja (MRO) su 4,5 posto, dok kamata za mogućnost granične posudbe od središnje banke (MLF) iznosi 4,75 posto.

„Kamatna stopa koja je sad glavna jeste depozitna kamatna stopa, jednostavno zbog toga što operiramo u neobičnim uvjetima za monetarnu politiku, a to su uvjeti vrlo visokog viška likvidnosti. Ostale kamate trenutno u sustavu ne znače puno jer se banke ne dolaze refinancirati. Ovaj trend ćemo imati dok ne dođemo u manjak likvidnosti“, pojasnio je Vujčić.

U isto vrijeme događa se i proces normalizacije bilance, a to znači da se puštaju na dospijeće vrijednosni papiri koje je eurosistem kupio bez reinvestiranja, osim u slučaju pandemijskog programa (PEPP) kod kojeg je postojala ideja da će se reinvesticije nastaviti do kraja 2024. godine

„Na prošlom sastanku Upravnog vijeća ESB-a je odlučeno da se to ipak malo ubrza, pa će se te reinvesticije, koje su bile 15 milijardi eura, smanjiti na 7,5 milijardi eura do kraja 2024. godine. To je i jedan od razloga za smanjivanje bilance ESB. Treba naglasiti, ipak, da je glavni razlog smanjivanja ESB bilance došao ne kroz puštanje dospijevanja vrijednosnih papira, nego kroz promjenu uvjeta dugoročnih REPO operacija. Zbog toge se bilanca ESB-a brže smanjila nego FED-a ili Banke Engleske, a ne zbog smanjenja portfolija vrijednosnih papira“, pojašnjava guverner HNB-a.

Bitna komponenta kamatnih stopa je i zaoštravanje uvjeta financiranja banaka, koje je posljedica zaoštravanja monetarne politike. Pooštravanje kamatnih stopa ESB-a rezultiralo je i pooštravanjem uvjeta financiranja, prvenstveno na prvougovorene kredite poduzećima, gdje je transmisija brza i te su se kamatne stope povećale na preko pet posto unazad godinu i pol dana. Transmisija na prvougovorene stambene kredite je također prisutna, ali sporija, a u europodručju je, ističe Vujčić, čak i brža nego u Hrvatskoj.

Ipak, ove promjene kamata u EU transponirale su se samo na prvougovorene kredite, dok je kod ostalih, ranije ugovorenih stanje nepromijenjeno.

„Hrvatska je kod ranije ugovorenih kredita napravila iskorake i tu je transmisija značajno niža nego u eurozoni, ali to nema veze s monetarnom politikom ili s viškom likvidnosti u Hrvatskoj, nego sa zaštitom potrošača. Mi smo u zadnjih deset godina radili puno na zaštiti potrošača i te mjere su spriječile da se monetarna politika prenese na stanje kredita na način kako se to reflektiralo u drugim zemljama eurozone. Mi smo imali kampanju za fiksiranje kamatnih stopa poslije koje je oko 70 posto kredita fiksirano s kamatnim stopama na razdoblje od pretežno,do pet godina. Onaj dio koji nije fiksiran vezan je većinom uz nacionalnu referentnu kamatnu (NRK) stopu, a naša NRK stopa se računa tako da odražava cijenu financiranja banaka. Kako ne raste trošak depozita, odnosno ne raste radikalno, tako NRK stopa raste sporije od Euribora. Preostala trećina od ovih 30 posto, koji su vezani za Euribor, zaštićeno je klauzulom u Zakonu o potrošačima, gdje su definirana ograničenja rasta“, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Ova kretanja utječu na dinamiku odobravanja kredita te je razvidno smanjenje momenta rasta kredita za poduzeća. Stambeni krediti, s druge strane, u sebi često imaju i udio državnih subvencija odnosno APN, ali i tu se može uočiti djelomično usporavanje zaduživanja. Ono gdje ne vidimo usporavanje su potrošački krediti, nenamjenski, i tu i dalje imamo pozitivan financijski ciklus i njihov rast, istakao je Vujčić.

„Razlika između kamatnih stopa na nenamjenske kredite upravo jeste najveća kada se promatraju Hrvatska i EU, jer su kod nas i dalje nenamjenski krediti jeftiniji nego u eurozoni“, rekao je guverner.

Iako se za narednu godinu govori o solidnim projekcijama za gospodarstvo, zbog zimske recesije u Hrvatskoj su u teškom stanju drvni sektor i građevinarstvo, posebno u Primorsko-goranskoj županiji. Na njih se, kako pojašnjava guverner HNB-a, prenosi kriza iz Njemačke jer su izvozno orijentirani na to tržište te dok se situacija ne stabilizira u Njemačkoj ovaj sektor će imati poteškoće

Ipak, ističe, trenutni novi pokazatelji govore da Njemačka pokazuje naznake oporavka.

Ove godine HNB bi bankama trebao isplatiti 478 milijuna eura, kroz kamatne stope na depozite, kao što će to učiniti i sve ostale središnje banke u europodručju.

Iako će se točan iznos isplate ovih sredstava znati tek s početkom nove godine, to neće utjecati na financijsku sposobnost HNB-a, za koji guverner vjeruje da će pozitivno poslovati.