Vlade Europske unije bile su loše pripremljene za porez na plastičnu ambalažu u EU, navodi Europski revizorski sud u najnovijem izvješću, koji je uveden 2021. godine.
Prema tim mjerama, države članice moraju platiti 0,80 eura za svaki kilogram nereciklirane plastične ambalaže koju proizvedu, a Europska komisija mora osigurati da su izračuni i kontrole jedinstveni u cijelom bloku.
Ovaj porez je jedan od izvora prihoda u financiranju proračuna EU-a, vrijedan oko 150 milijardi eura godišnje, uz carine nametnute na robu koja ulazi u blok, dio PDV-a i zasebno plaćanje koje odražava BDP svake zemlje.
Prošle je godine prihod od poreza na plastiku dosegao 7,2 milijarde eura ili četiri posto proračuna EU-a za godinu, navodi se u izvješću. No, revizori u svom izvješću navode da je ovaj porez namijenjen obeshrabrivanju odlaganja i spaljivanja plastičnog otpada opterećen lažnim podacima i možda je doveo do porasta kriminala.
„Postoje ozbiljna pitanja o tome jesu li statistički podaci koji podupiru porez pouzdani. Problemi su vidljivi čak i u tako osnovnim stvarima kao što je kako definirati “plastiku” i “ambalažu”“, rekao je Revizorski sud (ECA) sa sjedištem u Luksemburgu.
Lefteris Christoforou, član ECA-e odgovoran za reviziju, rekao je da je bilo “previše slabosti” u načinu na koji su podaci prikupljani i slani u Bruxelles.
“Stoga tražimo od Europske komisije da to odmah popravi i iskoristi naučene lekcije kada se budu pripremali potencijalni budući izvori prihoda EU-a”, rekao je Christoforou.
Samo je pet država članica ispravno transkribiralo ažuriranje zakonodavstva EU-a o pakiranju iz 2018. u nacionalni zakon, što znači da su ostale 22 suočene s pravnim postupkom izvršne vlasti EU-a.
„Daljnja revizija centralizacije zakonodavstva, koja tek treba stupiti na snagu, još uvijek neće riješiti sve identificirane probleme. Prijelaz na izravno primjenjivu regulativu neće utjecati na broj kontrola koje se provode nad učinkovitosti operacija recikliranja. Iako su neke od država članica bile usklađene, još uvijek nisu primjenjivale pravila na usklađen način, a to nije nužno riješeno provedbom uredbe“, rekao je za Euronews, Jose Parente, voditelj revizorskog tima.
Nedostaci u izračunu količine otpada i stope recikliranja vjerojatno su doveli do manjka proračunskih prihoda, ali Parente je istakao da nije pronašao dokaze da države članice svjesno prijavljuju premalo količine plastičnog otpada.
Iako su bile potrebne dvije godine da se finaliziraju podaci, utvrđeno je da je 5,9 milijardi eura neto 2021. manje od procjena za oko 1,1 milijardu eura, što znači da su se budući doprinosi morali prilagoditi naviše.
Potencijalni val zločina
Revizori su prethodno upozorili i da bi ciljevi recikliranja u EU mogli potaknuti kriminalne skupine da pojačaju ilegalno odlaganje otpada, a policijska agencija EU Europol očito je potvrdila porast.
“Postoji nekoliko slučajeva plastike koja je deklarirana kao reciklirana i pronađena je na odlagalištu ili spaljena”, rekao je Parente, dodajući da ne može procijeniti ukupni razmjer problema.
“Komisija bi trebala procijeniti rizik i poduzeti potrebne radnje za njegovo ublažavanje”, rekao je Parente, a od izvršne vlasti EU-a zatraženo je da poboljša svoje praćenje do 2027. godine.
Komisija također treba postaviti pravila o korištenju podataka o proizvodnji umjesto metrike o tokovima otpada, jer to može dovesti do velikih odstupanja u podacima, rekli su revizori.
Pročitajte još:
U svom odgovoru na izvješće, Komisija je rekla da je svjesna potrebe za poboljšanjem usporedivosti i pouzdanosti podataka i da će nova metodologija biti uspostavljena do 2026. godine, iako je tvrdila da su neki nedostaci posljedica brzog usvajanja od strane vlada i retroaktivna primjena novog nameta.
No, izvršna vlast EU rekla je i da pravila koja su postavile same vlade ograničavaju njezine inspekcijske ovlasti, sprječavajući ih da provjeravaju reciklira li se otpad doista.
“Samo države članice mogu obavljati revizije ili provjere koje umanjuju te rizike”, rekla je Komisija u pisanom odgovoru ECA-i.
