Zelena i digitalna tranzicija su putevi prema napretku i održivom razvoju, zbog čega moramo promijeniti način na koji živimo, radimo i komuniciramo, istaknuto je u četvrtak na otvorenju skupa “Green Matrix Summit”, organiziranog s ciljem razvoja novih vještina za zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju gospodarstva te podizanja razine svijesti o klimatskim promjenama.
Organizatori dvodnevnog skupa su Osječko-baranjska županija i županijski Gospodarski centar, a pokrovitelji Europska komisija te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, prenosi Hina.
Otvarajući skup potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić kazao je kako Hrvatska, da bi sustigla svjetske trendove, mora ubrzati te tranzicije, među ostalim, omogućiti lakši protok tih tranzicija kroz zakonodavstvo.
Ističe kako se digitalna tranzicija odvija toliko brzo, da se trendovi praktički mijenjaju na mjesečnoj razini, i tu ključnu ulogu imaju obrazovanje i akademska zajednica. Digitalizacija je postala i alat s kojim se ratuje, s obzirom na to da postoje kibernetički napadi, primjerice iz Rusije, koja je izvela nekoliko takvih napada na zemlje EU i šire. Zato sve te tranzicijske procese treba ubrzati, a u tome su ključni znanosti i obrazovanje, poručio je Anušić.
Obnašateljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović kazala je kako zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU. Podsjeća kako je Hrvatskoj kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) do kraja 2026. na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je 39 posto za reforme u zelenoj, a 20 posto u digitalnoj tranziciji.
Predstavnica Europske investicijske banke u Hrvatskoj Slađana Ćosić istaknula je da, prema procjenama Europske komisije, EU mora svake godine uložiti oko 700 milijardi eura kako bi do 2030. ostvarila svoje ciljeve energetske tranzicije u borbi protiv klimatskih promjena.
Smatra kako je opseg tog investicijskog izazova toliko velik, da ne može ostati samo na javnom sektoru, već se mora se privući privatni kapital te podsjeća kako je u proteklih 10 godina Europa godišnje ulagala dva posto manje u povećanje produktivnosti od svojih konkurenata.
Stoga su potrebna veća ulaganja u europsku čistu energiju, čistu tehnološku proizvodnju i digitalizaciju, što je ključno za buduću konkurentnost, jer dekarbonizacija nije prepreka razvoju i gospodarskom rastu, već uvjet za ostvarivanje ovih ciljeva, poručila je Ćosić. Napominje i da EIB intenzivira financijsku potporu za “zelene projekte”, a najveću pozornost daje proklimatskim rješenjima, poput održivog prometa i povezanosti.
“Pripremamo okvirni zajam od 900 milijuna eura, koji će podržati održivu modernizaciju željezničkog i biti prekretnica u razvoju željeznice u Hrvatskoj. Prioritet ćemo dati urbanoj mobilnosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji autocesta u Hrvatskoj. Nastavit ćemo ulagati u energetsku učinkovitost te obnovljive i nove izvore energije, poput vodika”, istaknula je Ćosić.
Pročitajte još:
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić ocijenila je kako zelena tranzicija može biti uspješna, ako se uklopi u ukupnu poslovnu strategiju tvrtke.
“To je načelo na kojemu radimo u Podravci, jer su svi projekti vezani uz zelenu tranziciju, uklopljeni u naše poslovne ciljeve. To znači da investicijski ciklus koji provodimo, vrijedan 200 milijuna eura, donosi brojne investicije koje pridonose smanjivanju emisije ugljičnog dioksida, smanjivanju potrošnje energije i vode, a bavimo se unutarnjim upravljačkim poslovima, kako bi povećali učinkovitost kompanije”, kazala je Dalić.
Dvodnevni skup okupit će predstavnike domaćih i inozemnih i institucija tvrtki, gospodarskih komora i akademske zajednice, a uz ostale, sudjelovat će predstavnici Europske investicijske banke, Američke gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), agencije Hamag Bicro te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
