Grad Zagreb: Novim pravilima do gradskih stanova

Najveći hrvatski gradovi – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, u vlasništvu imaju više od 9.000 stanova. Više od 6.000 ima ih Zagreb, a najmanje Split – 470. Riječ je o stanovima koje po sličnim kriterijima dodjeljuju u najam svojim sugrađanima.

U glavnom gradu Hrvatske, ukupno je 6.552 stana u gradskom vlasništvu, a u korištenju su 5.952. Od ukupno 600 praznih stanova, neki su u neuporabljivom stanju i njihova bi adaptacija bila neisplativa.

Grad Zagreb je najavio i izgradnju novih stanova, a za već postojeće predložio je novu Odluku o najmu stanova, te tako redefinirao prava i obveze korisnika u glavnom gradu Hrvatske. Procedura usaglašavanja same odluke pokrenuta je početkom godine, provedeno je i javno savjetovanje, a danas se nalazi i pred gradskim vijećnicima.

Odlukom se propisuju uvjeti i mjerila za davanje stanova u najam socijalno ugroženim osobama te uvjeti i mjerila za davanje u najam priuštivih stanova, a razlika u vrsti najma je prihodovni cenzus, a kroz Odluku su uključeni i brojni drugi kriteriji, koji se boduju i valoriziraju za dodjelu stana.

Stanovi se daju u najam putem javnog natječaja, a samo u iznimnim slučajevima mogu se dati u najam neposredno, uz propisane uvjete i obvezu da sam korisnik pokreće ovu proceduru. Definirano je i da se stanovi niti iz jedne od kategorija – ne mogu dati u podnajam.

Stan se, stoji u odluci objavljenoj na sajtu Gradskog vijeća Zagreba, ne može dati u najam osobama ako one ili članovi njihova kućanstva na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije, imaju u vlasništvu useljivi stan.

„Stanovi se daju u najam osobama s prebivalištem u Gradu Zagrebu koje su državljani Republike Hrvatske, državljani članice Europske unije ili su osobe pod međunarodnom zaštitom, koje imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno najmanje tri godine. Do sada su samo mogli aplicirati za najam stanova socijalno ugrožene osobe koje imaju 10 godina prebivališta u Gradu Zagrebu. Priuštivi stanovi nisu imali taj kriterij. Odlukom se širi primjena i na osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske. Prihodovni cenzus za socijalno ugrožene osobe je 30 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za višečlana kućanstva te 50 posto za samačka kućanstva“ stoji u obrazloženju Odluke.

Cenzus za priuštive stanove je od 30 do 80 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu grada Zagreba u slučaju višečlanih kućanstava, te od 50 do 100 posto za samačka kućanstva. Do sada je cenzus za socijalno ugrožene bio 50 posto a za priuštive je postojao samo donji cenzus od 30 posto.

Osobama koje na dan stupanja na snagu odluke koriste stan bez valjane pravne osnove najmanje pet godina i zadovoljavaju najveći imovinski cenzus ponudit će se sklapanje ugovora o najmu stana uz uvjet podmirenja duga s osnove korištenja stana. Cijena najma, jedan je od noviteta, može korigirati i tijekom trajanja petogodišnjeg ugovora, ukoliko dođe do pada prihoda najmoprimca.

Osobama koje zadovoljavaju kriterije za stanove za socijalno ugrožene osobe, dug s osnova korištenja stana podmirit će Grad Zagreb. Cenzus se ne primjenjuje na slučaju umirovljenika u samačkim i dvočlanim kućanstvima, te ukoliko se radi o osobama s težim ili teškim invaliditetom odnosno III. i IV. stupnjem funkcionalne nesposobnosti. Iznosi novih najamnina i novih pravila trebao bi se početi primjenjivati od 1. srpnja 2024. godine.