Otvaranje novog poduzeća u Hrvatskoj često znači da je njegov vlasnik stvorio posao ponajprije za sebe. Gotovo dvije trećine poduzeća nastalih tijekom 2024. poslovalo je bez plaćenih zaposlenika, a najviše ih je pokrenuto u građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Prema Eurostatovim podacima, u gotovo 30 tisuća novih poduzeća radilo je oko 40 tisuća osoba, uključujući vlasnike. Koliko će se ti mali poslovi razviti i zapošljavati druge, jasnije pokazuje praćenje ranijih generacija poduzeća.
U Hrvatskoj je 2024. nastalo 29.900 poduzeća u kojima su radile ukupno 39.683 osobe. To je prosječno 1,33 osobe po novom poduzeću, ali brojka uključuje i vlasnike koji rade u vlastitom poslu. Plaćenih zaposlenika bilo je 18.353, odnosno manje od jednog po poduzeću.
Najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, pokazuje analiza podataka iz Eurostatove baze poslovne demografije.
Eurostat je 1. listopada objavio da je u Europskoj uniji tijekom 2024. nastalo približno 3,5 milijuna poduzeća. Ona su imala oko 3,7 milijuna zaposlenih osoba, što znači da je prosječno novo poduzeće počelo s tek nešto više od jedne osobe. Hrvatski prosjek nešto je viši od europskoga, koji prema detaljnim podacima iznosi oko 1,05.
Najviše tvrtki s jednim zaposlenim
Pritom treba razlikovati osobe koje rade u poduzeću od plaćenih zaposlenika. Eurostat u prvu kategoriju uključuje i vlasnike koji rade, aktivne poslovne partnere te neplaćene članove obitelji. Zato broj zaposlenih osoba u novim poduzećima nije jednak broju radnika koje su osnivači angažirali uz naknadu.
U hrvatskim podacima ta je razlika posebno vidljiva. Čak 19.017 novih poduzeća, odnosno 63,6 posto, svrstano je u kategoriju bez plaćenih zaposlenika. U njima je radilo ukupno 19.018 osoba. Drugim riječima, ta velika skupina novih poduzeća gotovo se u potpunosti sastojala od poslova u kojima radi jedna osoba.
Još 10.332 poduzeća pripadala su skupini s jednim do četiri zaposlenika. Samo 379 novih poduzeća imalo je od pet do devet zaposlenika, a 172 najmanje deset. Pokretanje posla u Hrvatskoj stoga se pretežito odvija u vrlo malim poslovnim jedinicama, često kroz rad samog vlasnika.
Najviše novih poduzeća bilo je u građevinarstvu, njih 4.731. Slijedile su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.633 nova poduzeća. Te dvije skupine zajedno činile su 31,3 posto svih novonastalih poduzeća u obuhvaćenim djelatnostima.
Statistika poslovne demografije obuhvaća i obrtnike te osobe koje obavljaju slobodna zanimanja. Podaci se odnose na industriju, građevinarstvo i obuhvaćene tržišne usluge, a ne uključuju poljoprivredu ni javnu upravu niti osnivanja koja proizlaze iz spajanja ili restrukturiranja drugih poduzeća nisu uključena.
Savjetnika više nego IT-jevaca
Sljedeće po brojnosti bile su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 2.849 novih poduzeća, trgovina i popravak motornih vozila s 2.825 te prijevoz i skladištenje s 2.566. U tih pet područja nastalo je gotovo 59 posto svih novih poduzeća.
Detaljniji pregled pokazuje što se krije iza širokih naziva djelatnosti. Unutar stručnih usluga u savjetovanju u vezi s poslovanjem i upravljanjem nastalo je 1.690 poduzeća. U promidžbi ih je bilo 805, u specijaliziranim dizajnerskim djelatnostima 571, a u računovodstvenim, knjigovodstvenim i revizijskim djelatnostima te poreznom savjetovanju 372.
U računalnom programiranju nastala su 1.132 poduzeća, gotovo 55 posto svih novih poduzeća u području informacija i komunikacija. Ta programska poduzeća imala su ukupno 1.275 zaposlenih osoba, od kojih su 484 bile plaćeni zaposlenici. I u tom je dijelu gospodarstva početna veličina posla bila blizu jedne osobe.
U pomoćnim uslugama ističe se čišćenje s 832 nova poduzeća. U području prijevoza najveći broj, 1.967, pripada kopnenom prijevozu i cjevovodnom transportu. Ta kategorija obuhvaća više vrsta prijevoza, pa se iz nje ne može izdvojiti koliko novih poduzeća pripada taksiju ili drugim pojedinačnim djelatnostima.
Broj novih poduzeća i njihova početna zaposlenost ne daju isti poredak djelatnosti. U smještaju te pripremi i usluživanju hrane nastalo je manje poduzeća nego u stručnim uslugama, ali su prosječno imala 2,07 osoba, gotovo dvostruko više. Unutar tog područja većinu novih poduzeća činila je priprema i usluživanje hrane i pića: 1.615 poduzeća s ukupno 3.527 osoba koje u njima rade.
Građevinarstvo je, zbog velikog broja novih poduzeća, bilo prvo i po ukupnoj početnoj zaposlenosti, sa 6.310 osoba. Stručne usluge slijedile su s 5.185, prijevoz i skladištenje s 4.703, a smještaj i ugostiteljstvo s 4.091 osobom.
Za poduzeća nastala 2024. ovi podaci još ne pokazuju njihov kasniji razvoj. Eurostat, međutim, prati poduzeća osnovana 2021. koja su ostala aktivna do 2024.
U građevini opstalo najviše novijih tvrtki
U Hrvatskoj je do 2024. opstalo 16.051 poduzeće iz te generacije, odnosno 67 posto početnog broja. Ta ista poduzeća u godini nastanka imala su 23.000 zaposlenih osoba, a tri godine poslije 39.969. Ukupna zaposlenost među njima porasla je 73,8 posto, s prosječno 1,43 na 2,49 osoba po poduzeću.
Među većim skupinama djelatnosti snažan rast zabilježili su prijevoz i skladištenje. U 826 poduzeća osnovanih 2021. koja su opstala do 2024. broj zaposlenih osoba povećao se s 1.455 na 3.208, odnosno 120,5 posto. U administrativnim i pomoćnim uslugama porast je iznosio 116,7 posto, a u građevinarstvu 103,4 posto.
Građevinarstvo je pritom imalo znatno veću skupinu preživjelih poduzeća: njih 2.725 povećalo je zaposlenost s 4.139 na 8.420 osoba. Informacije i komunikacije zabilježile su rast zaposlenosti od 87,3 posto, a prerađivačka industrija od 84 posto.
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, koje su među vodećima po broju novih poduzeća, imale su rast zaposlenosti od 48,9 posto među poduzećima iz te generacije koja su opstala.
Pročitajte još:
Ti rezultati pokazuju da skromiji počeci prerastaju u posao s više ljudi. Broj novih poduzeća tek je prvi pokazatelj poduzetničke aktivnosti, dok se njihov doprinos zapošljavanju jasnije vidi nakon nekoliko godina. Građevinarstvo se pritom izdvaja jer prednjači po broju novih poduzeća, a ona osnovana 2021. koja su opstala do 2024. više su nego udvostručila zaposlenost.
Za hrvatsko gospodarstvo prijelaz od posla za vlastitog osnivača prema poduzeću koje otvara radna mjesta i za druge je krucijalan.
