Gotovo 180 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne može dobro zagrijati svoje domove

Udio ljudi u Europskoj uniji (EU) koji imaju poteškoća održati svoje domove dovoljno toplim porastao je otkako je izbila energetske kriza nakon napada Rusije na Ukrajinu.

Prema podacima Eurostata, više od 41 milijuna Europljana ne može održati domove adekvatno zagrijanim, a to je čak 9,2 posto ukupne populacije. Čak oko dvije trećine onih koji su izloženi toj vrsti siromaštva živi u četiri najveća europska gospodarstva.

Život u nedovoljno zagrijanom prostoru je svakako emocionalno uznemirujući, no može imati i fizičke posljedice na zdravlje. Naime, studije pokazuju da hladan ambijent povećava rizik od moždanih udara i respiratornih infekcija kao i od nezgoda izazvanih smanjenom spretnošću u rukama.

Ono što je vidljivo je da sami postoci stanovnika koji pate od ove vrste energetskog siromaštva ne moraju na prvi pogled izgledati veliki, no kad se pogleda broj pogođenih osoba ozbiljnost problema postaje vrlo razvidna.

U EU udio ljudi koji ne mogu zagrijati svoje domove varira od 2,7 posto u Finskoj do čak 19 posto u Bugarskoj i Grčkoj.

Eurostat uključuje podatke i za zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), pa tada brojke variraju od 0,7 posto u Švicarskoj do 33,8 posto u Albaniji. Veliku brojku ima i Sjeverna Makedonija, čak 30,7 posto. U Srbiji je 9,3 posto.

U EU brojka je iznad 10 posto, osim u Bugarskoj i Grčkoj, još u Litvi, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Rumunjskoj i na Cipru. U Hrvatskoj se u lošoj situaciji što se grijanja tiče nalazi 4,6 posto stanovništva, a u Sloveniji 3,3 posto. U hladnoj Norveškoj stopa je 2,2 posto, a na Islandu jedan posto.

No, kako rekosmo, kad se pogledaju fizičke brojke stvari dobivaju još puno ozbiljniju dimenziju.

Turska ima najveći broj ljudi među analiziranim zemljama koji ne mogu ugrijati svoje domove. Ima ih 12,9 milijuna unatoč tome što ta zemlja ima drugi najjeftiniji plin i najjeftiniju struju među promatranim zemljama u nominalnim iznosima u eurima.

U Španjolskoj riječ je o 8,5 milijuna ljudi što je najveći broj u pojedinoj članici EU-a, a vrlo veliku brojku od 8,1 milijuna ima i Francuska. U Njemačkoj riječ je o 5,3 milijuna osoba, a u Italiji o 5,1 milijuna.

U Hrvatskoj bez adekvatnog grijanja živi 177.650 ljudi. U Sloveniji je toj 70.090 osoba.

U Srbiji s tim se problemom suočava 614.281 ljudi, a na Islandu brojka je 3.836 osoba.

Siromaštvo oko grijanja ima tri uzroka. To su visok udio potrošnje kućanstava na uporabu energije, niski dohoci i slaba energetska učinkovitost zgrada i opreme za grijanje.

Inače, udio osoba koji nisu mogli zagrijati svoje domove postupno je padao u EU od 2011. došavši na najnižu razinu u 2019. i 2021. prije no što je ponovno počeo rasti. U 2024. je ponovno došlo do pada.

Taj pad u 2024. Europska komisija objašnjava smanjenjem cijena plina i struje za kućanstva, primjenom mjera za energetsku učinkovitost u zemljama članicama kao i porastom svijesti o energetskom siromaštvu i broju pogođenih građana.